Bilten Bitefa

OMJ JJ OON O 1 OJ UO JI MJ U IN O JJ. NJI U JI U. UO. IO. JI a ala

055 DJA | | UVODNA REČ DUŠANA MIHAJLOVIĆA A CIKLUS ŠEKSPIR NA PILMSKOJ TRACI

U svojim svestranim plemenitim mastojohjima Pite} nas ne uposnaje samo sa novim stremLjenjima i teatvom budućnosti, veđ, posmedstvom filma i sa isto»pijom posopišta, 111 bolje veđi, sa najlepšim stranicama T{storpnLje Ljudskog poda.

Iako je počeo kao ošivljena fotografija, snimijeni pokret, kao čuao tehnike» vašavska + oipkasko atrakeija., film je dosta b»pšao postao osobeho sredstvo {Zaražavonjja 1 novi jezik, ljudske komunžkaocije. Očevidho, film,osobito nemi film kao prevashodno vizuelna umetnost posve je suprotna Šekspiru, čija je suština veličanstvena dvrcmska poesija, stih, več, misao, beihologija, kamakte?, Z.JUOS ska sudbina, polifonijo i vavhoteža ~ jednom večju ivot uiOdćeH M SamkM.

Pa ipak, filmski poslenieu su se veoma ano aaimtepesovalt 8a ŠeMSprea 0 njegov opus. Prvi pokušaj ekranizacije učinjen je u kngleskož, krajem bPOšlog veka, dakle 1899, sa,o 4 godime posle LimLjenove prve projjekotje ı Gvadkafeu. Bio je to odlomak is ppedstave "Kralj Dšon" u isvodjenju glumaca PozoPišta hjehog veličamstva (He» Majestuy s Theatve) u Londonu. Beditelj Maks Bivboum Tri. Ovo delo više hikada nije filmovao.

Pobomn je ušLedto "Home „! 90, SLGUOHOM SO2POJM POPROP naslovho;j WMLoOB1L„ SRMImljen 1900. Ceo film Čini seenma mačevahja, a ovaj kada je Ode buta u raznim prilikama prikazivan ma televiaiji, kako kod nas tako i u svetu . Do danas je snimljen 21 film bo Homletu, a od toga 7 tonskih.

Posle "Homleta" sleđe: "Romeo + Ddjulijeta”, 1901. (do domas 24 filma, a od toga 9 tonskih), pa "Makbet 1905. (sa 15 filmova, od toga tohskih), bq "Sam Letnje noći, 1909. (5 filmova „ od kojih su 2 tonseka), botom !"Otelol rNO170 (sa 12 akvanisaerja, od kojih su 6 tonska), itd. sve do jugoslovenskog Prima "Timon Atenjonin” snimljenog u Zagbebu pre due-tyi godine u ežiji Tomislava Radiđa. Do sada je ekyonisovomo 23 Šekspivova dela, a. još 11 i11t 12 čaka maštovite filmske poslentke, Jep je Šaekspip, baš kao Z STDOP | SDC ODO, OCCHO imspiraoe1ja svih umetnika.

Sada ćemo, kao što ste obaveštemi, Videti tri filma, koji su snimljeni u Pebiodu od oko pola stoleća. Pred nama su dve ekponisacije "Homteta" Z Jedna "Ričarda III". Prvi film po redu pprkasivanja mastao je w našem vremenu. SnimLjen je u Sjedinjenim dpšavoma p»me tačno dve decenije. U Kkolovu Je ıL POD je samo 20 minuta. Na njegovoj špict piše: "AN IMPRESSIOLJ OP TIHk 1967 EXPEIVII MENTAL PRODUCTION" . Ostvaren je prema predstavi Bejlop teatra.is DalaBa. Posopišni veditelj je Pol BejkeP, a filmaki Dšin Makkimi. Film je bosve heobičon, eksperimentalom, Čudom, psihološki ili psthoanalitički, a tu + tamo čak + nadpealistički. Njgovi tvooet snmaju ıL veruju da je covek našeg vremena podeljena ličnost + stoga veditelj sve uloge biripltetna. Tako (ostm u kratkom · kadru Polonijevog ubistva ) neppestalnmo vidimo 3 Hamleta, d OfoltJje,„ 5 KPGLJGJ 3 kraljice i 3 Polonija (koga, imače, igraju žene). Zanimljivo je da te LLĆnosti (osim nekih stihova snimljenih off) gotovo ništa he govope, Veđ 8sVe tekstove kasuje havatoP. Reditelju se više nego 1kad pružila mogućnost da {aprasi wwutamje Due 1 protivunečnosti Šekspirovih junaka. Tako JO DPUOL Homlet sumjičav, dvugi aktivni osvetnik, tipeći vezignironi 1 usmemipehi Zntelektualae, jedna Ofelija je uplašema, druga iadajtca {sa belom maskom ha desnoj bolovini lica), tređa strasna itd. Kapakterisaoelje LičHosti Su botenoiyane bojom maske i kostima, pokvetom, vadnjom bogatom zvučnom kulisom,

a •

tonalitetom čitavih kadvova TL seena, kao i tehničkim savpšemstvom, pa ipak wiwtazmnje bupe ljudske duše i Šekspirovi Stihovi HISM našli poste adekvathu zamenu. Multipiioermnahe Ličnosti su suviče upzošćehe. tehneo~varvahe pa Često deluju manje sugestvne od igre mekog ılmog glumec velikog sveca ı talanta. Pa ipak, pokušaj je + poučan i Više mego Banimlji.

WNWOM ww 8 KiM O e NL aeOM a ee: M Wiw e w 6 #800 w.(Mie:a Wiwie al ŽAL ha WM. (M, (Nie .|0 0.009. jB.P-|UM(B 08|M%006: OJNM JP NM OANNAURI ION