Biološki listići

Zagonetka smrti.

Živeti znači umirati. Glaude Bernad.

Mora li ee mreti?

Niko ne sumnja kako glasi odgovor na to pitanje; u tome pogledn nauka, inače izobilna obećanjima, ne može opravdati ni najuadaljenije iluzije, — ako bi ih kogod imao. _ A ako postavljamo to pitanje, to Je stoga, što se Čovek '- obično ponaša prema smrfi kao da je ne prima kao nešto i neizbežno, ı ako zna da je smrtan, već kao da misli: mreti 2 se mora, ali ne ovako, kako se mne. Pošto se retko kad smrt

smatra »prirodnom«, a u velikoj većini slučajeva pripisuje - se »zlom udesu« ı oplakuje se kao prerana, i onde gde je | najčešća, to smo še s razlogom upitah: mora li se mreti —— kao što se mre? Jer po opštemu shvatanju gotovo niko i ne umire prirodno. ı , pored svega nagomilanoga iskustva, i emrt nas opao potresa ı Čini nam se izuzefnom. 1 : onde gde |e pravilo sa malo izuzetaka. I ako znamo da je smrt neizbežni kraj života, mi Je smatramo u ogromnoj većii slučajeva nečim što se moglo ukloniti: tako da nam : se ta najneumitnija stvar, smrt, ukazuje čol0v0 uvek kao

Jedan nesrećan 8lwa%8,

I zaista vidimo da smrt u čoveka ne zauzima, kao r mnoge druge pojave, Jedno određeno mesto u vremenu, već ı da može nastupiti u svima frenucima od njegova začeća, : sa jednim krajnjim rokom, čija dužina nije tačmo odraı dena. Prema tome je razumljivo, da ne smatramo jednu +4 amrt prirodnom, ft. J. apsolutno ORCIPJK O ako imamo | primera da je mimoišla drugoga predstavnika iste vrete | u Istoj starosti: Jer takva emrt nije opšte biološko pravilo.