Bitef

2. i 3. oktobar 1968. LA COMPAGNIE SERREAU PERINETTI PARIZ

FRANCUSKA

Uz pomoć ASSOCIATION FRANCAISE D’ACTION ARTISTIQUE

TRAGEDIJA KRALJA KRISTOFA

(La Trageé die du Roi Christophe)

Napisao • AIME CESAIRE Režija 9 Jean-Marie SERREAU Scenski prostor • Paul Emile Simon Projekcije • Jean Michel Folon Kostimi • Claude Lemaire Snimljena muzika • Edgardo Canton

LI C A KRALJ KRISTOF # DOUTA SECK IGONEN # BOUDJEMA BOUHADA VASTI ® BACHIR TOURE PETION-ŠANTAL • YVAN LABEJOF MANJI « MED HONDO PREZO # X . . . PETAO SELJA STARAC • BETTY MORO HERALD SELJAK • BROU KOUADIO PETAO GRAĐANIN GLASNIK • BADOU KASSE METEL RATNIK S GEORGES HILARION DETE HORIST KONGO # AKONIO DOLO HUAN DE DIOS MARSIJAL BES # AHMED BENAISSA CEREMONIJAL-MAJSTOR # JEAN-MARIE SERREAU SELJAK POSLANIK DRŽAVNI SAVET # BONIFACE KOUKOUI KORNEJ BREL # ARMAND ABPLANALP KRALJICA # CAYOTTE BISSAINTHE GOSPODA NAMIGUŠIĆ # MARIE-CLAUDE BENOIT NAHOČE ® GHISLAINE GADJARD LA ŠE VALUER • N’GOUDA AGOLIA GOSPOĐA, TRGOVKINJA 6 CLAUDE CHAZEL GOSPODA STRCALJKA • EDWINE MOATTI GOSPODA IZ KAPA 9 JOSETTE GUEDJ ZENA IZ NARODA 9 DANIELLE VAN BERCHEYCKE Scenarist Patrick Pavillard Tehničko vođstvo Thang Long Asistent direkcije Muriel Cesaire Administracija Patrick Renaudot

O »TRAGEDIJI KRALJA KRISTOFA«

»Tragedija kralja Kristofa« Je kompleksno delo. Kompleksno jer se drama dešava na tri različita plana. Prvi plan, ona] najneposredniji i najočigiedniji, je poiitički plan. Radi se o sukobu Kristof-Petion, Crnci-mulati, tiranija-demokratija; prosvećeni despotizam protiv formazilma pseudodemokratije. Drugi plan je humanistički plan. Tragedija jer se radi o odlasku čoveka u smrt: odlazak u smrt u samod koja ga sve vise okružuje; i rastojanje koje se sve više uspostavlja izmedu njega i njegovog naroda. Treća dimenzija je metafizička dimenzija. Radi se 0 razmišljanju o prirodi snage i mod. Kristof je inkarnacija Šangoa, osionog, surovog, tiranskog boga, ali istovremeno i dobrodnitelja koji donosi plodonosnu kišu. Medutim, si la nije jedini aspekt stvarnosti. Moć želi da zaustavi svet u nepokretnosti. Život, koji je promena, traži prisustvo humora; humor koji je inteligencija traži da zauzmemo izvesnu distancu prema stvarima, obezbeđujud tako prolaženje, životnu promenu i fluidnost stvari. U komadu to je funkdja Hugodina. Kao što je Kristof Šango, Hugodin je Edšu, lukavi bog jeruba, onaj koga britanska etnografija naziva spadalom (a trickster). Sa krutim i nesavitijivim Sangom Hugodin dni nerazdvojnu celinu. Pored mod koja pritska celom svojom težinom, fluidnost 1 promena. Otuda element revolucije, pokretačka snaga vremena, element Hugodina. Kraj tragedije potvrduje trostruki smisao komada; radi se o trostrukoj sahrani. Gospoda Kristof sahranjuje Kristofa, Vaste sahranjuje Kralja, a sveštenica, »mambo« koja je pratila Kristofa tokom cele njegove povesti, sahranjuje Kristova, boga Šango koji će kao duh lutati svetom na kolima od gromova.

Aime Cesaire