Bitef

Vilerbana (Francuska) u režiji Rožea Planšona. Planšon, jedno od najkrupnijih imena savremenog francuskog teatra, već petnaestak godina postavlja delà francuske dramske klasike, Marivoa, Molijera, Korneja, Rasina, izazivajući burne rasprave o značenju klasičnih tekstova u našem vremenu. Gostujući na BITEF-u Planšon se predstavio i kao tumač jedne od glavnih uloga u »Berenisi«, rimskog imperatora Titusa. Zašto ste se opredelili upravo za Rasinovu »Berenisu« koja je pomalo strana savremenom mentalitetu? lzabrao sam »Berenisu« iz tri razloga. Prvi razlog: u našem pozorištu stalno razgovaramo s gledaocima i oni su nam tražili jedno klasično delo. Drugi je razlog moja sklonost za komade o ljubavi. »Be-

renisa« govori o ljubavi, tačnije govoreći, ona je nazlepše dramsko delo o ljubavi. I treći razlog: kao mali voleo sam da rastavljam stvari i igračke, pa sam tako hteo da rastavim Rasina da bih video kako izgleda iznutra. Želeo sam da Rasinov postupak prikažem bez formalnih drskosti i hrabrosti. Šta obeležava Vaš postupak »čitanja« Rasina? Moja predstava jeste sumnjičavo čitanje Rasina. Iz scene u scenu odvija se rastavljanje Rasina i celokupna predstava höbe da kaže suprotno od onoga što govori tekst. Sve tri glavne ličnosti posmatrane su iznutra i sa krajnjom ironijom. Ako ima protivrečnosti mi smo je naglašavali. Svaki put je u plemenitim osećanjima podvlačeno nešto suprotno. Moja osnovna ideja bila je da delo

postavim sa svim konvencijama koje ovaj teatar podrazumeva. Problem naše kulture je u tome da naše vrednosti gledamo kao nešto potpuno strano. Otuda u mojoj režiji sve one konvencije i rekonstrukcije nečeg anahronog i prevaziđenog. U toj rekonstrukciji spolja ja vidim prekid, a ne kontinuitet kulture, i tu je za mene modernost pozorišta. Govori li u ovoj drami Rasin još o nečem bitnom, ako izuzmemo osećanja ljubavi? U modernoj literaturi jedna od glavnih tema je postojanje unapred poraženih ličnosti. Cikam vas da mi nađete tako rigorozan i klinički tačan opis ponašanja unapred poraženog, kakvo vidimo u Antiohu. U tome ja vidim modernost ovog delà. (M. V.)