Bitef

Slobodan Selenić, Mira Trailović, Jovan Cirilov, Jovan Hristić, na svom sastanku održanom 29. septembra 1970. godine odlučio je jednoglasno da se nagrade VELIKOM NAGRADOM 4 BITEF-a KLASIKA NA NACIN 1970. ex aequo po redu izlaska na scenu ; IVANOV Antona Pavloviča Čehova u režiji Otomara Krejče, u izvođenju Divadla za Branou Prag FILOKTET Heinera Müllera u režiji Hansa Lietzaua, u izvođenju Deutsches Schauspielhaus Hamburg IGRA SNOVA Augusta Strindberga u režiji Ingmara Bergmana, u izvođenju Kungliga Dramatiska Teaterna. (čik, Beograd, 1. X 1070) Dnevnik bliznakinja

bitef za sto osoba

Već nekoliko godina čim se povuku vode s poplavljenih područja u Beogradu kao po porudžbini organizuje se BITEF za sto osoba intemacionalni festival avangardnog pozorišta! Karte su unapred rasprodate, jer se zna ko tu mora da bude. Organizovanje o državnom trošku ove privatne razbibrige ima veliki značaj za organizatore. Oni se tu viđaju sa svojim prijateljima iz najudaljenijih krajeva sveta. Sve predstave prate isti ljudi, a ostali prate ovaj ekskluzivni susret —po kojem smo mi opet jedinstveni u sve tu jer se toga niko nije mogao setiti, tu smo ideju drpili ispred nosa ostalim civilizovanim narodima koji ne daju toliko novca niti vode toliku brigu o provodu i obrazovanju izabranih i posvećenih koji, obično, ako žele moraju se školovati o svom trošku, dok je kod nas školovanje ove elite preuzelo društvo. A oni su elita pre svega zato što ih je malo, jer pripadati toj grupi od 100 ljudi vise je nego biti član akademije nauka u kojoj ima nekoliko stotina akademika. Predstave su odlične, razgovori korisni, a ako pitate bilo koga od ovih stotinu ljudi »BITEF« je jedino mesto gde oni mogu u ove dane ići i provesti se. Narod prati u novi-

nama i na televiziji prikaze na predstave koje nije gledao niti će taj film ikad gledati! (...) (Bliznakinje)

(Večernje novostl, Beograd, 1. X. 1970)

pomama tela i glasa

U petak u 22,50 časova videćemo snimak predstave »Antigona«, koju je na IV BITEF-u izveo Frihold teatar iz Londona. Na bazi poznate Sofoklove tragedije, umetnici iz Londona pokušali su da pomamom tela i glasa, dakle, orkestracijom mahnitih gestova i govora, približe današnjem gledaocu ovu dramu o ljubavi i vlasti, o čovekovoj nemogućnosti da živi i ostvari svoju slobodu, o čovekovoj ugroženosti zakonom koji ga onemogućava, a koji je sam izmislio. (...)

(Ekspres, Beograd, 1. X 1970) Gradsko pozorište iz Vilerbana na IV BITEF-u.

klasika na dve noge

Žan Rasin: »Berenisa«, reditelj Rože Planšon. Iz estetičkog inata ovogodišnji BITEF je na kraju svoje serije ostvario gostovanje jednog klasika od glave do pete: Žana Rasina sa »Berenisom« u režiji i tumačenju Rože Planšona. Tako je izdašna parola o klasici kako je vidimo danas, ovog trenutka, dobila svoje adute i svoja opšta mesta, svoju veličinu i svoj poraz. Jer kada »čovek nađe samoga sebe« dokazuje koliko je velik i malen, jak u slabosti i slab u mužanstvu, kao što i BITEF, povinujući se rasinovskom principu borbe, čitavom mešavinom klasike u službi avangarde, dokazuje da na istom pozorišno-idejnom

prostoru nema mesta za dvoje. Neko je jači, a neko slabiji u suvišnosti! (...)

(Milosav Mirković)

(TV novosti, Beograd, 2. X 1970)

bitef

Moram da vam napišem nekoliko redova povodom prikazivanja predstava sa BITEF-a na malom ekranu. Zaista sam zapanjen što je televizija uvrstila u program »pozorišne« komade koji sa pravom umetnošću imajo veoma malo veze. Nemam ništa protiv »novih tendencija«, ali smatram da je za njihovo iskazivanje sasvim dovoljan i sam festival, kojem prisustvuje samo onaj ko želi. Televizija, kao medijum širokih gledalačkih masa, nije trebalo da posvećuje BITEF-u toliku pažnju, bez obzira na ono »kome se ne gleda, neka okrene dugme«. Da i ne govorim o slobodnim, suviše slobodnim scenama, kojima su gledaoci izloženi . ..

Niš)

(Radovan Miljković,

(Politika, Beograd, 2. X 1970)

Susret sa Rože Planšonom dijalog sa rasinom nije lak

Poslednju predstavu na ovogodišnjem BITEF-u, Rasinovu »Berenisu«, izvelo je Gradsko pozori&te iz

71