Bitef

5

28. Au Metropolitan Opera. Lors d’une représentation pathétique de 'La Mort du Cygne’, Zartan dégoûté des mondanités, abandonne Madame Louise et va rejoindre joindre ses amis les singes à Coney-Island, le grand Luna-Park New-Yorkais. 29. A Coney-Island, scènes de foire avec le public, tombolas, bal etc ... 30. Madame Louise, très dpitée par le départ de Zartan, devient présidente d'une association patriotique, et réussit à envoyer Zartan à la guerre. 31. Feu d'artifice, Zartan se battant seul contre tous. Il tue Zouzou. 32. Zartan pleure sur le corps de Zouzou. L’ennemi en profite pour l'entourer. Zartan va mourir. 33. Zartan est sauvé de la mort par la cavalerie. 34. Bal animé par le Magic Circus.

’le monde’ o savary-u

lako je plavook i plavokos roden je u Argentmi, kao Jorge Lavelb 1 Victor Garcia. I kao 1 oni, Savary je jedan od najomiljenijih Arrabalovih reditelja, čiji je ’Lavirint’ režirao u Pozorištu Daniel Sorano u Vensenu i U Teatru de Plaisance. U Bijenalu u Parizu Ellen Stewart, osnîvaé la Mame pTzvaTa ga je u Njujork gde je trebalo da postavi ’Lavirint’. ali gde je prvi put postavio Veliki čudesni cirkus sa njegovim tužnim životlnjama, koji posle toga dovodi u Panz 1 koji igra svugde gde žive Ijudi koji ne žele da sebe shvataju preozbiljno.

, . - Udarame U UUuam * *

intervju Betine Knapp sa Jérôm-om Savary-em Knapp; Kakvo je vaše pozorišno obrazovanje? Savary: Ne ono uobicajeno. Imao sam muzicko obrazovanje. Učio sam udaraljke, trubu i klavir. Takođe sam studirao i grafiku. PohaParizu am šk ° lU 23 dekoratlvne urnetnostl u Knapp’: Da H je na vas bilo ko ili bilo §ta utlcalo? Savary: To je teško reći. Ja retko idem u SfZS' bÄIrZ Z-it ZVZfe upoznao sa rediteljima kao što su Viktor Garcia, Jorge Laveli, Jean-Marie Serrean. Om su me stimulisah. Sve me je to ukupno fascimralo. Poceo sam da radim sa Serreau-om kao scenograf. Medutim, uskoro sam shvatio da je to polje za mene apsurdno. Onda sam postao reditelj. apsurdna? Ce9£> bl scen ° 9ra '' a b ' a Savary: Ja ne verujem u dekor. Ja nemam

3 °. . . . . Madam Lujza, vrlo uvredena Zartanovim odlaskom, postaje predsedmca patriotskog udruženja i uspeva da Zartana pošalje u rat. 3t. Vatromet, Zartan se bori sam protiv svih. Übija Zuzu. 32. Zartan place nad telom Zuzu. Neprijatelj koristi trenutak da ga opkoli. Zartan će umreti. 33. Konjica spasava Zartana 34. Igranka Čudesnog cirkusa

(jérôme savary) reditelj predstave o ’zartanu’

Zartan, u svojoj leopardovoj koži, igra glavnu ulogu u ovoj čudesnoj prici o koionijalizmu od srednjeg veka pa do današnjih dana. Ova predstava, mada puna strahota, koristi se tehnikom bajki, trikova, tnadije, jednostavnim dijalogom priča za decu. Konopci, koturače i tuneli omogućavaju neprekidno kretanje čoveka i materijala; svetleće rakete, dim i veštačka magla daju stalnu atmosferu rata i bitke, ispresecanih malim dirljivim ljubavnim scenama i divnim baletom na vodi u bazenu za kupanje koji so naduvava. Crtež predstavlja tri mala brežuljka povezanih tunelima ill jarkovima. Brdo s love strane predstavlja Zartanov posed: ovde, u senci jedne čudne statue slobode Zartan zapoveda rat sa svakim. Brdo u sredini zaposela je Nema Većina (gledaoci): na njih povremeno iz oblaka pada kiša (kišobrani su obezbeđeni) ali njihova situacija, mada neizvesna, pruža im priliku da sa zadovoljstvom posmatraju kataklizmu koja ih okružuje. (Odmah do ovog brda nalazi se jedan poslovan čovek koji, nezainteresovan za buku koja ga okružuje, prodaje vruće viršle i pivo oduševljenoj public!). Brdo s desne strane je mirno, idilični ugao u bilo kom delu sveta: ovde glumci pevaju i igraju, vode ljubav, gaje kupus. Zartan bezuspešno pokušava da istrebi ovu poslednju grupu ali svaki put kada uništi jednu palmu druga se na njenom mestu rascveta; svaki put kad probode neku ženu, rodi se nova beba. Predstava se završava Zartanovom invazijom na Kambodžu ili neku drugu zemlju koja je poslednja pretrpela invaziju jednom scenom krcatom emocija koja vam obavezno natera suze na oči (ne zaboravite da ponesete maramice). Mi uvek pokušavamo da ohrabrimo publiku da masovno učestvuje koristeći se igrom, društvenim igrama, lutrijom, muzičkim instrumentima, vatrometom. (U našoj božićnoj tableau vivant gledaoci osvetljavaju jednu bebu prskalicama, transformišući se tako u Magi, pastire i td.) U 'Zartanu' učešće publike je jedinstveno. Gledaoci, svojom uobičajenom pasivnošću i svojim geografskim položajem između dva pola akcija, otelotvoruju i to, oh kako aktivno ulogu ’neme vecine'. 'Najaktivniji’ u svojoj pasivnosti su oni koji sede na brdu u sredini: svaki posmatrač mora da bude svedok užasnog masakra koji ga okružava, bez da se pokrene (sem, naravno, ako tunel nije iskopan ispod njegove stolice, što bi ga nateralo da padne u rupu a uvek postoji i mogućnost da neki metak zaluta...) Ostali gledaoci stoje i mogu da preuzmu ulogu ratnih novinskih izveštača sa bojnog polja. Oni mogu, ako žele, i da pridu nekoj od strana. Glumcima je u stvari i potrebno da im ljudi pomognu da ponovo postave palmino drvo koje je Zartan oborio, a Zartanu je potrebna potnoć kod opsluživanja ogrom-