Bitef

«f Ideja da se prikaže /J ЙХ Л »Inuk« dativa iz #V С/ 1972. godine. Grupa glumaca pod rukovodstvom etnologa Haruldura Olaffsona i rediteljke Brynje Benediktsdottir poduhvatili se tog posla, i pócela da proučava dokumenta, knjige, fotograf ije i crteže koji se bave životom i običajima Eskima. Godine 1973. glumački ansambl odlazi na Grönland da se iz prve гике upozna sa ternom svoje bu duce predstave. Tamo odlučuju da tekst treba da se bazira na izvornim legendarna , pesmama i epskim sagama grenlandske kulturę, ne samo drevne već i savremene, koja je potpala pod razorni uticaj civilizacije. Ono što su zapazili na Grenlandu bilo je od bitnog znaćaja i za sve ostale elemente predstave: pokret, dekor i kostime. Komad pokazuje kako savremeni evropski Stil zivoía razara staru tradiciju i stvara nove potrebe i nove društvene zakone. Nagli prodor civilizacije razara posebni i izvorni karakter eskimskog načina života i, što je najtragičnije, kvari najnežnija Ijudska osečanja: prijateljstvo, poverenje i sreću. es «ь. i Eskimi (ind. esquimantijk jedaci sirovog mesa), narod IШШЩ Я naseljen na severu Amerike, od Aljaske do Labradora, na nekim flj : Ш ar ktičkim otocima ina obalania Grenlanda (ima ih oko 43.000). Sebe nazivaju » inuit « Ijudi. Rasno mongoloidi, crnokosi, žutosmede puli, s pairijarhalnom organizacijo gßf m i monogamijom. U društvenim jedinicama ne postoji gol ovo A nikakvo privat по vlasništvo, а Щ\. ¡ najvažniju ulogu igra saman, vrac чщЩЁЁЩш ù MÊLf i s vest cni к, коте je pomagać ЩИМГ ШВт morski demon Tornarsuk. Eskimi imaju brojne mito ve; najrašireniji je mit о boginji Arnakwasag, gospodarici morskih životinja. Vjeruju u prekogrobni z.ivot i podzemni svijet (adluvum), a misie da su Ijudi potekli od pasa. Mrtvace pokapaju zamotane u životinjske kože pod hrpama kamenja Hi na platformama na kolju, dok Aleuti mumificiraju lešine. Dobri su crtaći i vješti rezbari u drvu i kosti; razvili su пеки vrstu slikovnog pisma, a crtaju i primitivne geografske karte. Zanimljive su njihove »pjevačke borbe«, и kojima se protivnici jedni drugima izruguju pjesmama i »dvoboji pozdrava«, koji se vrše pljuskama. Jedini njihov muzički instrument je bubanj, u koji udaraju kod plesova s maskama i kod

» pjevačkih borbi«. Bave se lovom (sjeverni jeleń, sjeverni medved, mošusov bik, ptice) i ribolovom. Poznaju luk i strelicu, sulicu, пеки vrstu praćke, štit, oklop, udicu, mrežu i harpunu. Ljeti skupljaju biljnu hranu. Prijevozna sredstva su im saonice s upregnutim psima i ćamci od koze (kavak, umiak), dok su pot kraj XIX veka, uve żeni pripitomljeni sjeverni jeleni. Ljeti stanuju и šatorima od kože, zimi u kućama od daska iii kamenja nasutim zemljom i u kućama od snijega (iglu). Odjeću izraduju od kozę i kr zna, a šiju je koštanim iglama; razlikuju donju i gornju odjeću, a poznaju i kisnę kabanice. Za nakit upotrebljavaju osobito sareno stakleno zrnje. Kod nekih Eskima postoji i tetoviranje. Eskimski jezici. Unatoć golemoj teritorijalnoj rasprsenosti Eskima, njihovi jezici pokazuju toliko zajednićkih crta, da ih neki lingvisti smatraju dijalektima jednog jedinog jezika. Kao i jezici amerićkih Indijanaca, eskimski jezici imaju polisintetićnu struktura, ali znatno sloz.eniju, tako da pojedine eskimske sintetske rijeći, vrlo dugę i gradene od neobićno poredanih korijenskih i sufiksalnih elemenata, zamjenjuju chave rećenice drugih jezika. Tako na primer na jednam grenlandskom dijalektu rijeć Savigiksiniartokasuaronaryotittgog znaći: » On każe da ćeś doskora i ti isto tako otići i kupiti lijep nož.« (Poredak rijeći: savig, nož, ik lijep, sini kupiń, ariartok otići, asuar Žuriti, omar hoćeš, y jednako, otit ti, tog tako der, og każe). U deklinaciji imenica upotrebljavaju Eskimi oko 150 a u konjugaciji oko 350 sufiksa. Ifonetski je sistem osobit; medu glasovima ima mnogo naroćitih labijalnih, uvularnih, frikativnih i aspirativnih konsonanata. Eskimskim jezicima, i amerićkim i azijskim (Yuit) vrlo je srodan aleutski jezik. (Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Sv. 2, sir. 608) inouk-I’ homme дДНу inévitabement, est venu ÍiP4k. ' corrompre? Il ya là une théâtre national d’lslande reSSUSC * te aV ? C un . yare . équipe d’acteurs, assistée d’un ethnologue, a mené de ce peuple, s’inspirant de sa poésie, de sa culture traditionnelle et contemporaine. Il leur a fallu dix mois pour atteindre ce parfait naturel.