Bitef

tuia eng el (marlis, 29, slikarka) roland schäfer (feliks, 35, njen prijatelj, poslovoda prodavnice) sabine andreas (johana, 29) otto sunder (rihard, 39, stampar) bans madin (martin, 64, dr ogerist a) Christine oesterlein (vivijana, 61, njegova supruga) paid buri an (peter, 26,pisac) giinter may er (kipert) premijera: 21. marta 1978.

licnosti suzana 42, rodena 1931, kao , 18-godisnja ucenica skole-pansiona za vreme letnjeg raspusta, koji je kao i uvek pi'ovodila и jednorn od najlepsih predela Kerntensa и hotelu gostionici svojih roditelja, upoznala je 28-godisnjeg svedskog grofa, inzenjera Henrika. Pobegli su zajedno na Grtna Grin, vencali se, i mlada grafica, novopecena svedska drzavljanka, posta je sa svojim muzem и kucu njegovih roditelja и Stokholmu. Potajno je ocekivala da ce to biti nesto kao vlastelinska palata. Medutim, hio je to cetvorosobni stan и visespratnici. U pocetku Suzana se cesto osecala usamljenom, ali je vredno ucila svedski, navikavala se na strana kuhinju, naucila od svekrve da spravlja Henrikova omiljena jela i übrzo pocela sama da rodi domacinstvo. Sto se vise gubila jezicka i kulturna barijera, to su jasnije izhijale na videlo razlike medu njima : Henrik je bio zagrizeni sportista-kuglas i nista vise od toga nije ni zeleo, dok je ona stalno tezila песет »uzvisenijem«. Da ne hi potpuno otupela, prihvatila je, najzad, da po pala dana pozlra kao akt и Kraljevskoj umetnickoj akademiji jedino mogucno zaposlenje vezano za umetnost, koje je и tom trenutku mogia da dobije s obzirom na svoje obrazovanje i svoja tadasnja poznanstva. Vrlo brzo zblizila se sa umetnicima. Kad joj je Henrik posle sest godina braka predlozio da se razvedu, ni ona nije smatrala da tu zajednicu treba nastaviti. Naprotiv, nasavsi se najzad sama, odlucila je da poseti roditelje, koje nije vìdela od svoje udaje. Bilo je to prillato tuzno putovanje. Njen otac, koji hi joj sigurno oprostio, hio je umro, a njen brat, koji je postao gospodar и kuci, plasio se za nasledstvo. Morala je da potpise mnoge izjave da se kojecega odrice, pre nego sto joj je bio isplacen njen deo, suina koju je pri povratku, za jednu noe izgubila и kockarnici na feribotu

izmeäu Danske i Svedske. Vrativsi se и Stokohlm, radila je и mnogìm galerijama kao vodic i tumac a pokatkad zaradivala i kao prodavacica ili privremeni honorarnì sluzbenìk. Pocetkom sezdesetìh goduta postala je toliko » in « da je uspela da dobije veoma trameno mesto hostese na Abu Simbelu, и Egiptu. Posle duzeg intermeca sa jednim britanskim profesorom egìptologìje iz Kembridza, sve je to napustila i 1969. etisia и Los Andelos s jednim producentom eksperimentalnih filmava, koji je bio zaluden njenom grofovskom titulom. S Moricom se upoznala tek 1971. na jednoj maloj, eksklnzivnoj umetnickoj izlozbi и Njujorku. Morie je specijalno zbog te izlozbe doputovao iz Evrope, jer mu je na nju и svom poslednjem pismu skrenula paznju njegova nekadasnja prijateljica iz Pariza, a ni Suzanin tadasnji prijatelj nije hteo da propusti taj dogadaj. Morie i Suzana rodili su srdacan razgovor i on ju je pozvao и Evropu, na svoju izlozbu, upravo otvorenu и umetnickoj galesiji njegovog rodnog gradaj. Nije, razume se, ocekivao da ce ona posle tri nedelje odista i doputovati. Sa svim svojim stvarima uselila se и jednu main sobu, и skromnom pansionu blizu galerije, i izdrzavala se radeci na umetnîckim kongresima, izlozbama ili aukcijama po raznim evropskim gradovima. No sto je duze boravila и tom prillano zabitom glavnom grada provineije, to je vise gubìla drustvene veze, a како nije umela da rukuje noveem, cesto nije znala kako da izide na kraj. • 37, direkter Udruzenja ЖIЕЋ /1 T* 1 S~iumctnika. Roden je 1938. и kuci Вв Щ/ Я Sr udaljenoj jedva dve ulìce od mesta na коте je kasnìje podignuta umetnicka galerija. Njegov otac je bio i jos je predsednik mesnog drustva Rihard Vagner. Bio je sudija, ali je 1933. morao da napusti sluzbu i, do osnivanja Savezne Republike, prehranjivao je porodicu rodaci malu koncertnu ageneiju. Uprkos toj njegovoj kvazi-profesionalnoj delatnosti, и Moricovoj roditeljskoj kuci je negovan amaterskì entuzìjazam. Zidovì stana bili su ukraseni nebrojenim slikarna umetnika (delom и civilu, delom и kostimima ili s maskama) a polke za knjige povijale su se pod teretom Vagnerovih opera na plocama od 78 obrtaja. То sto Morie nije postao ni pevac ni dirigent nije bila krivica njegovih roditelja. Jos kao petogodisnjak on je ìsao na casove klarìra, a kao osmogodisnjak stajao je и Muzeju Riharda Vaguera pun sir aho post or an ja pred umetnikovim kutnjakom. Ali reroratno su ga upravo to stalno bavljenje pozornicom i muzikom podstakli da se za citar zivot reze za name slike. Odlucìo je da svakako studira istoriju umetnosti. Uprkos njegovom potajnom razocarenju, roditelji su mu velikodusno pomogli i on se upisao na fakidtet и jednom tada vodecem univerzitetskom grada. Тек posle diplôme vratio se na duze vreme kuci, jer je profesor, struenjak za orni oblast iz koje je Morie uzeo doktorsku disertaciju, prihvatio katedru na malom univerzitetu и njegovom rodnom gradii. Do zavrsetka svoje disertacije Morie je radio kao asistent и njegovom seminava, a potom kao slohodni saradnik na feljtonskim stranicama raznih regionalnih listava. Redovne prihode obezhedio je prikupljajuéì и meduvremenu oglase za lokalni kalendar dogadaja »Rundsau«. Fri tom mu se pinzila prìlika