Bitef

g • J 42, bankarski sluzbenik. Roden 1933. §7' g g% /y gy g и Lindau, bio je drugo dete po redit. %/ 1/ g §/ Njegova sestra bila je od njega starija pet godina. Kad je njemu bilo 11, ona je dobila decju paralizu, a umrla je dva dana pred njegov trinaesti rodendan. Godine 1947. postali su ga na letovanje и severnu Nemacku, kod dveju zivahnih i veselih rodaka, koje su obe vec bile preste dvadesetu. Svi zajedno posetilî su jednu njihovu drugaricu koja je zivela na selu, i Kipert je pri pokusaju da preskoei drenazni kanal pomocu motke ирао и vodu. Dok se njegova odeca susila kraj vatre, morao je da obuce jutarnju haljinu te prijateljice. Osecao se и njoj neopìsivo prijatno. U sobi, и kojoj je boravio kod svojih dveju rodaka, bila je skrinja sa rubljem i on nije uspevao da odali ìskusenju da potajno oblaci delove zenske odece. Übrzo je to postala njegova unutrasnja prìnuda. Pretvorio se и uzdrzljivog, povucenog coveka. Elfrida ga je privlacila, jer se nadao mirnom, skromnom zivotu uz tu jednostavno odevenu devojku, odgajanu и crkvenim krugovìma. Nije ni slutio da ona, onako neiskusna, gleda и njemu smelog karijeristu. Njegova mlada supruga mu je übrzo otkrila da se nece zadovoljìti time da ostane zena malog prokurìste i sluzila se svim sredstvima ne bi li on bez prestanka napredovao и sluzbi. I za pocasno mesto predsednika Udruzenja umetnika trebalo Je da zahvali njenoj snalazljivosti. Izlazila je и susret сак i njegovoj nastranosti da pokatkad oblaci zenske haljine, odvajajuci mu one koje sama nije htela da nasi, a ponekad je cak na rasprodaji pronalazila zensko rublje koje bi mu odgovaralo po velieini. Kipert je devet godina bio veran svojoj zeni, ali posle toga dobio je nalog da dä strueni savet svojoj vrsnjakinji, dobro ocuvanoj 40-godisnjoj udovici, kako da koristi paket akeija koje je nasledila od muza. Zajednicki postovi übrzo su ih toliko zblizili da je jedne veceri, pre nego sto se zapravo i snasao, и njenom stana napravio s njom »nekoliko snimaka и razlicitim pozama«. Übrzo i s lakocom on joj je poverio kakve su njegove pomato ekscentricne sklonosti. Na njegovo zaprepascenje, nju je to duboko impresioniralo, pa je i sama pocela da eksperimentise и tom smislu. Übrzo je uvideo da bez nje ne bi vise mogao da itivi i odlucio da se, posle jedne sednice odbora, obrati doktoru Majnekeu, advokatu koji se bavio brakorazvodnim parnicama. Doktor Majneke mu je saopstio da njegova supruga upravo numerava da podnese tuzbu za razvod braka i predlozio mu je (oprezno formulisano) sledece poravnanje : Elfrida ga, kako bi njegova gradanska cast i karijera ostali bez mrlje jedan rukovodeci sluzbenik koji na takav nacin kombinuje sluzbu i privatiti zivot bio bi za svaku banku nepozeljan nece tuziti z.bog prave krivice, vec zbog neke prividne, о kojoj mogu zajednicki da se dogovore. Uslov je bio, razume se, da ona dobije pristojno finansijsko ohesteéenje. Kipert je о tome porazgovarao sa svojom prijateljicom, ova mu je velikodusno dozvolila da raspolaze njenom imovinom, pa je on prihvatio Elfridin predlog.

■g g Mesni slikar Brake // и P\J fi / P ri P remio > W te / ff-C- r ttl izlozbu slika » Karneval direkt or osnov za sliku posluzila mu je jedna fotografija Kiperta, njegovog sefa, koju je pronasao и nekom katalogu banke i koju je onda islikao uljem. Pri svemu tome on nije imao pojma о Kipertovirn tajnim sklonostima da oblaci zensku odecu. Pedino je Elfrida znala zasto se Kipert odjednom oneraspolozio.