Bitef

nijedan covek me nikada vise лесе zavesti. Zbogom! Otrcao je do prozora, naglo ga otvorìo i nagnuo se napolje. Onda je ponovo ugledao, ali sa te visine ona mu se ukazala и smanjenom obUku. Perspektiva je iskrivila njenu siluetu i ona je izgledala kao onaj groteskni lik koji se odrazava и bastenskoj kugli. Sve njene prefinjene erte bile su izoblicene i cela slika pokvarena. (August Strindberg)

masinski dementi Brusivo je od nas napravilo masinske elemente, iako je svaki pojedinac mogao, и najmanju ruku, da bude kompletna masina, da bude lesinar ili, bar, da bade пеко ко lori vukove. Osim toga, drustvo je od nas ucinilo dvojnike, sto je za kulturne Ijude najveca тика. Zbog zajednickog zivljenja, morali su da nam stave lance, koji samo cekaju da budu raskìnuti; maniri, uctivost, etikecija i slicne stvari znace jednu potrebu, ali ona je strasna zato sto predstavlja lai. Drustvo nije uspelo da übije zver и пата, nego ga Je samo puiem dresure ponizilo, iako ta dresura, kao i svaka draga, nije pouzdana jer, dovoljno je da ukrotitelj zaboravi svoj revolver kod kuce i zver ce smesta izbiti na povrsinu. Prosvecen i kulturan covek pati, zato sto preko svog svakodnevnog odela mora da navlaci i ono koje mu propisuje drustvo ; kao pripadnìk drustva mora da drzi svecane govore, kojima se onaj svakodnevnì covek smeje, pìse krupne reci, propoveda stragi moral i uzdize cast otadzbine. Drustveni jaram i drustvena hipokrizija ponizavaju jedinku i cepaju njenu licnost, tako da ona jedno uci, a drago dozivljava. (August Strindberg)

Cudno je, ipak, da postojanje пеке cinjenice maze da postane predmet takoz.vanih gledista. Takav polozaj zene и razvojnom lanca od deteta do muskarca, na osnovu gledista pojedinaca prikazan je pogresno. Nezavisno od nasih sklonosti i ukusa, dete predstavlja nerazvijenog coveka, iako postoje i vunderkindi ; isto tako, nezavisno od gledista postoji 1 cinjenica da zena nije nista drago nego nerazvijeni muskarac, iako i tu postoje izuzeci. Ako se uztne jedna je dina cinjenica da je celo карпа kulturu, kako duhovnu tako i materijalnu, stvorio muskarac, opravdanost njegovog superiornog stava postaje jasna; a takav stav maga da ma ospore samo oni slahoumnici koji se pozivaju na slike osrednje vrednosti Rose Bonheur i romane о

obozavanje

emancipaciji zena George Sand. Cudno je, ipak, da ova tako jednostavna istina mora da se dokazuje, iako je svima bila odavno pomata. Mogio bì se pomisliti da je odavanje ove tajne povezano sa velikim opasnostima. Ako se muskarac usudi da se priblizi nekoj zeni, on mora da je »obozava«! To obozavanje zasniva se na ljupkoj zabludi, koja prati erotsko ìli bozansko Indilo, tako lepo opisano и Sokratovom »Piru«. Ovaj poziv obozavalaca bio je svojstven samo coveku sa Zapada, dok na Istoku on nije postojao. Talmud anatemise muskarca koji svoju volju podredi zeninoj; a opravo ta muska vol ja, odnosno njegova fizicka snaga, oduvek je privlacila zenu coveku. I zato, zaljubljena zena samo naizgled zeli da ponizi i da podjarmi muskarca, od koga, и stvari, ocekuje jedino iskru zivota za buduca pokolenja. (August Strindberg)

ja i zene »Nisam ja napadao zenu, nego sam napadao napisite to velikim slovima о host rane odncse. Zeni nije potrebna moja zastita ! Ona je majka i, samim tim, ona je gospodarìca sveta. Sloboda za kojom cezne, to je sloboda za kojom ceznu svi musk arci! * Мог amo da zadobìjemo njihovo prijateljstvo, inace песета debiti nista.« (Iz jednog intervjua sa Strindbergom)

upoznaj samoga f ( Strindberg ! шЛ /у odgovara па pitanja ! кЗ as t-' jedne ankete) 1. Vas karakter? Jedna cudna mesavina najdubljeg pesimizma i zacudujuce lakog duha. 2. Koju osobinu najvise cenite kod coveka? Odsustvo uskogrudosti. 3. Koju osobinu najvise cenite kod zene? Materinstvo. 4. Koju biste sposobnost najvise voleli da posedujete? Moc da nadem kljuc za tajne sveta i za smisao zivota. 5. Koju manu najvise mrzite? Uskogrudnost. 6. Koje je Vase najmilije zanimanje? Da pisem drame.