Bitef

7. Sta bi za Vas predstavljalo najvecu sveca? Da ne budem nikome neprijatelj i da nemam nepvijatelja. 8. Sta bìste najvise voteli da badete? Dramaturg cije ce se drame uvek prìkazivati. 9. Sta smatrate najvecom nesrecom? Da budem lisen mira, dobrog raspoloienja i svesti. 10. Gde bìste najvise voteli da iivite? Meda stokholmskim masama. 11. Vas a omiljena boja? Cinkiuta i Ijubicasta. 12. Vas omiljeni cvet? Alpska Ijubìcica. 13. Vase najmìlije iìvo bice? Leptir. 14. Vase omit jene knjige? Biblija, Chateaubriandov »Genije hriscanstva«, »Arcana Coelestia« Swedenborga, »Jadnici« Viktora Hugoa, »Mala Dorit« Dickensa, Andersenove bajke. 15. Vase omiljene slike? » Intimai pejzazi« Th. Rousseau-a, Böcklinovo »Ostrvo mrtvih « i druge. 16. Vasa omiljena muzika? Betovenove sonate. 17. Kojeg engleskog pisca najvise cenite? Charles a Dickensa. 18. Kojeg engleskog slikara? Williama Turnera. 19. Koji su, po Vasem misljenju, najistaknutije istorijske licnosti? Francuski kralj Henrik IV i Bernard od Claìrvauxa. 20. Koje iene iz istorìje? Elisabethu von Thüringen i Margareta de Provence (suprugu Svetog Luja). 21. Koje istorijske licnosti najvise prezirete? Nemamo pravo da preziremo bilo koga. 22. Koje Vam licnosti iz literature izgledaju najizrazitije? Balzakov Louis Lambert i Biskup iz delà Viktora Hugoa » Jadnici «. 23. Koje iene и literaturi? Margareta iz Goetheovog » Fausta « i Florence iz Dickensovog »Dambi i sin«. 24. Koja imena najvise v olite? Margareta. 25. Koje greske najlakse oprastate drugima? Ekstravagantnosti. 26. Koju biste drustvenu reforma ieleli da doiivite? Razoruianje. 27. Vase omiljeno pice i jelo? Rivo i jela od ribe. 28. Koje godisnje doba i kakvo vreme najvise v olite? Leto poste topic kise. 29. Vas moto? Speravit ìnfestis.

p »оси« Strindberg Emilu Zoli Lindau, 29. av gusta 1887. Gospodine, Ne mìslim da laskam sebi verujuci da sam Vama poznat kao autor. Ali, moja knjizevna karijera, pocevsi od 1869. kao vode eksperimentalnog i naturalistickog pokreta и Svedskoj, kao i neocekìvana sudbina koja me je, posle obaveznog sudenja, prinudila da se uputim и dobrovoljno izgnanstvo i, konacno, castan povratak и Bec, g de sam kao feljtonista i romansijer saradivao и »Neue Freie Presse«, daju mi nude da cete naci slobodno vreme da bi procitali prilozeno delo » Otac «. Izolacija и kojoj zivim, kao i nedostatak knjizevnog kontakta treba da posluze kao opravdanje za ovu moju neskromnost, cak i po cena da Vam budem na teretu. Zivo interesovanje koje ste pokazali za »pozoriste buducnosti« uliva mi nadu da cete pokloniti paznju jednorn pokusaju, koji ide uporedo sa Vasim nastojanjima. Kao sto ridite, bio sam tako slobodan da Vam posaljem na осени dramu koja je napisana и duhu Vase eksperimentalne formule, misleci pri torn na svodenje dekoracija na najmanju meru, kao i na isticanje unutrasnjeg dozivljavanja na racun pozorisnih trikova. U zelji da ne zloupotrebim Vasu Ijubaznost, bio bih Vam neobicno zahvalan na recima proviene i strage kritike. Klampenberg (Danska), 26. novembra 1887. Gospodine, Lako mogu da shvatim Vase cutanje povodom moje drame i molim Vas da mi ne zamerite sto Vas podsecam na njeno postojanje. Prvo izvodenje orde и Kopenhagenu zavrsilo se potpunim neuspehom. Da Ы se olaksao pristup njegovom sadrzaju, hteo bih da se taj komad odstampa za to Vas najljubaznije molim da mi vratite rukopis. . . Emil Zola Strindbergu Pariz, 14. decembra 1887. Gospodine i dragi kolega, Hiljadu puta Vas molim da mi oprostite sto sam cutao. Ali, kada biste samo znali koliko sani и ovom trenutku premoren i iscrpen ! Nisam hteo da Vam vracam rukopis pre nego sto nadem slobodnog vremena da bih ga procitao. Vasa drama me je zivo zainteresovala. Njena filozofska ideja je pravilno usmerena, a likovi su smelo ocrtani. Vasa Laura je, sa svojom pretendo znokcu i neznanjem, prava zena. Ukratko receno, napisali ste neobicno i zanimljivo delo, koje, narocito pri kraju, obiluje vrlo lepim pojedinostima. Ali, iskreno receno, meni unekoliko smeta ono skraéivanje analize. Vama