Bitef

godina. Ono tokom leta nosi pozorišnu misteriju onima koji možda nikada u životu nisu bili u pozorištu, ulazi u bačka i banatska polja, u mala sela, među ratare i stočare, odakle i sam potiče. Bez sumnje to je plemeniti gest; trupa iz večeri u veče, pod vedrim zvezdanim nebom, prikazuje samo zabavne predstave ili ozbiljne drame. Lajoš Šoltiš je duša, pokretač ovog pozorišta. Iz Subotice stigao jeuNoviSad.Tuje glumio u poznatoj Čehovljevoj trilogiji u režiji Đerđa Haraga [Harag György]. Bio je Andrej u »Tri sestre«, koji nije samo izgubljeni nesretnik, koji radi sreće pokušava da laže, već nam je dočarao kompletnu ličnost koja nosi veliki teret na duši, ne izgovarajući nijednu reč. Lari je samo na sceni, u istoriji, svetu, koji je toliko aktuelan i nama poznat. Bio je i Lopahin u »Višnjiku«, čiji monolog - kada se vraéa sa aukcije - pripitog skorojevića koji pijano pobednički izgovara, ali i pokazuje da je pobeda u duši Pirova pobeda. Tu je i doktor Astor iz »Ujka Vanje«, koji prikazuje ravnodušnost potpunog izgaranja; u poslednjem trenutku okušava sreću, iako zna, oseća i uzaludno pokušava da ostvari želju, postaje groteskan, sažaljivo čovečan. U novosadskom pozorištu Lajoš Šoltiš je, pored ostalog, bio Estragon u »Cekajući Godoa«, igrao je glavnu ulogu u

jednoj drami Jordana Plevneša, iz perioda »Baala«, od Brehta. Tu je počeo sa izvesnim iskustvom poljskog pozorišta - i da režira. Njegove režije nisu uvek bile uspešne. U narodnoj baladi »Vladar Kata«, u čistoti izmenjene književne dramatizacije, dosta je obećavao. Kasnije, međutim, očigledno uživajući u novoj mogućnosti saopštavanja, koje mu je pružila režija, predstave su mu postale upadljivo eklektične. Nije se ozbiljno i samokritično opredeljivao za svoje ideje, pa su mu režije bile prenatrpane. Penzionerska drama »Varman na podu« - slučaj je koji zabrinjava, ali zato u urnebesnoj komediji o vagabundama - »Kakuk Marci« - na protiv, razumljivo ne. Tako je došao do borbene antiratne hronike Bertolta Brehta. Postavio je na scenu četiri hrabre majke sa decom do sada najbolje predstave - koja ima nekoliko dobrih ostvarenja četiri majke, krijumčar koji na videu prikazuje price iz rata, vojnici koji igraju civile itd. Zeleo je da osavremeni, da poveže sa sadašnjošću, da izrazi mišljenje da je u svakom ratu, kako u onom iz tridesetih godina tako i u ovom sadašnjem, gubitnik mali čovek, ma koliko se dovijao i špekulisao. Današnja predstava je pravo pozorište. □ Gerold László

fAAJKA HRABROST INJENA DECA/PHOTO BRANISLAV LUČIĆ