Bitef

Anatomija zveri

Centre de Production Choréographique Orlean Francuska ANATOMI JA ZVERÍ (L'Anatomie du Fauve) Koreograf: Josef Nadj Originalna muzika: Sfevan Kovač Tickmayer Scenografija: Goury Postavka svetla: Rémi Nicolas (saradnja: Raymond Blot) Ton-majstor: Paul Riquet Učestvuju: István Bicskei, Denes Dobrei, Peter Gemza, Frank Micheietti, Joszef Nagy, József Sarvati, Gyork Szakony Klavir: Stevan Kova č Tickmayer Udaraljke: Charles Haywara Svetlovodi: Raymond Blot Za magnetofonom: Paul Riquet ili Régis Mitonneau Inspicijent: Laurent Grillon. Izrada dekora: Le Vif, Fred Jack i Philippe Richard ■

Učešće predstave Anafomije zveri specijalnim dotacijom pomoglo je Ministarstvo kulture Srbije I Francuski kulturni centar, Beograd. ■

JOSEF NAD J Svet u komé se razvljaju sva lukavstva fantastičnog i sve strategije natprirodnog. Blagotvorno delovanje nesuvislih priča Govoreći o imaginarnom dece, nikad nećemo dovoljno reci o blagotvornom delovanju nesuvislih priča. Ako se uzme u obzir da su gledaoci mogućna deçà, da su deçà mogućni umetnici i da je Josef Nadj veliko dete, to jest umetnik, onda treba zahvaliti dobrim Ijudima iz Kanjiže, njegovog rodnog vojvođanskog grada, odati priznanjetoj madarskoj enklavl u ex-Jugoslaviji koja se vise ne sme pominiati, a u kojoj su se rado pričale price, ade se volela muzika, ona u paviljonima i s fanfarama, buka cirkusa, marioneta, avetinjskih senki, svetlosti čarobnog fenjera i vašarske price. Zlatna legenda Kanjiže je raskošni gest Od Pekinške pafke, njegovog prvog komada postavijenog 1987, ovaj bivši učenik Umetničke akademi e u Budimpešti i Parizu stalno režira zlatnu legendu Kanjiže kao raskošni gest, koja se, da v bi se bolje odigrala, ruga bestežinskim zakonima. Ćas je to etničko-porodična hronika, izneta, reklo bi se, na nácin srednjovekovne misterije (da nije u njoj i vukodlak izmedu oca, majke, vola i magarca), čas pozivanje na prokletog pisca Gesu Csata, pesnika i uživaoca opijuma, sunarodnika upućenog u krajnja iskustva (usput, i übicu svoje zene). Ne treoa zaboraviti ni jubilarnu sagu dobrovoljnih vatrogasaca Vojvodine, likove izvornih umetnika iz seoskog kioska, vaskrslih u Orfejevim lestvicama, njegovom prethodnom komadu, koji, od Sedam