Bitef

jedan deo dramaturške celine. Mi želimo da u praksi klasičnog teatra sva izražajna sredstva postanu ravnopravna. Zato u svoje projekte ne pozivamo pozorišne scenografe, več arhitekte, vajare, koji osmišljavaju prostor merom misli, a ne kao klasičnu scenu - kutiju. U Metamorfozi naš saradnik je bio Vjačeslav Koljejčuk, vajar i konstruktor. Naravno, put kojim pokušavamo da koračamo, put koji zaobilazi klasično književno opštenje i vodi ka skoro neverbálnom kontaktu, traži i specifičnu percepciju i osobitú tananost čula. Upravo na takvog gledaoca mi računamo i njemu upučujemo naše predstave. Valerij Fokin Aleksa n dar Bakši

FRANC KAFKA (1883-1924) Po rođenju i mestu življenja - Prażanin, nemački pisać po jeziku, austrijski pisac po kulturnoj tradiciji. Zbog svih tih dnjenica postao je meta žestokih protivrečnosti i sporová. Neki su u njemu videli proroka egzistendjalizma, drugi jevrejskog veroučitelja, neki avangardnog pisca, a pojedini, pak, konzervatívca. 0 njemu su se ispredale mnoge legende. Pojavile su se, medutim, posmrtno, krajem 40-ih, po završetku Drugog svetskog rata, kada su njegova dela počela da se u znatnijem broju štampaju, da se izvode u pozorištima i da se o njima pišu kritike. Kafkina dela imaju prilično srečnu pozorišnu sudbinu: štokholmski Dramaten teatar, varšavski Ateneum, strasburški Nacionalni teatar, ciriški Am Najmarkt, bečki