Bitef

praksu u Evropi, i prolaze program prakticne obuke: gospodin Berger ce upoznati studente sa razvojem pozorista u Engleskoj, Francuskoj i Nemackoj u XX veku, odnosno sa nacinom na koji je razvoj pozorista uticao na oblike i standarde pozorisne kritike u Evropi. О kritickoj praksi u jugoistocnoj Evropi i na Baikanu govorice gospodin Ivan Medenica, pozorisni kriticar iz Srbije, zamenik generalnog sekretara Medunarodnog udruzenja pozorisnih kriticara (I АТС). Prakticni deo programa podrazumeva pisanje kritika na osnovu predstava prikazanih u glavnom programu 41. Bitefa, a odabrani kriticki radovi poiaznika seminara bice objavljeni u novinama, casopisima i ostalim medijima u Beogradu i Srbiji. Ovogodisnji PACI je tek pocetak. Dogovori za sledecu godinu pocinju vec na ovom Bitefu, u dijalogu sa predstavnicima evropskih kulturnih centara u Beogradu, a u toku Festivala mladi kriticari i ostali zainteresovani mogu iznostiti svoja misljenja, utiske i sugestije na web forumu.

Suncica Milosavljevic

Koordinator pratecih programa 41. Bitefa

POZORISIE.TEKST, KRITIKA

Ako posmatramo pozorisnu scenu na nemackom govornom podrucju i njena preplitanja sa engleskom i frankofonskom pozorisnom i plesnom scenom, mozemo da uocimo dva razvojna pravca. S jedne strane, pozorista u Nemackoj, Austriji i Svajcarskoj krajem devedesetih godina orijentisu se prema uzornom modelu anglosaksonskog podrucja zasnovanom na pruzanju podrske pozorisnim autorima, na primer londonsko pozoriste„Royal Court". Oni sve vise organizuju radionice za autore, festivale novih pozorisnih komada i uvode nagradeza autore, doksu se autori kao writerin residence ili dramaturzi samo privremeno vezivali za pozoriste.Takav razvoj vodi ka raznim varijacijama pojma pozorisnog komada. Autori su, pored ostalog, ¡mali uvid u praktican razvoj komada u pozoristu i svoje délo ne dozivljavaju samo kao knjizevno vec pre kao well mode play.

Uistovremeporastaojeuticajfrancuskog plesai, pre svega.flamanskecrossoverscene na pozoriste nemackog govornog podrucja. Zahvaljujuci tome, prosiren je pojam pozorista, a pozorisni radnici sve vise pocinju da se koriste sredstvima poput video-projekcije. Lineami nacin pripovedanja i reziranja postaoje tecniji, dok su autori u duhu postmoderne Subjekt dovodili u pitanje, delimitino dijalog izbacivali iz svog teksta i prosirivali pojam pozorista. Iz pozorisnog dela nastao je deo teksta u kome vise ne moraju da se pojavljuju jasne figure. Uz to dolazi i dramatizacija romana svetske literature i velikih filmova, koji su uticali na to da i pripovedacke pozorisne forme zamene dijalog.

Silina tih razlicitih razvoja predstavljala je izazov za pozorisne kriticare u oblasti nemackog govornog podrucja. S jedne strane, oni su bili prinudeni da ostre svoje semanticko orude i da pronadu deskriptivan jezik za sva ta nova dela i pozorisne forme, a, s druge strane, nastale su zestoke debate u feljtonima, о pitanju gde je granica pozorista i koje nove forme zaista vode do bogacenja pozorisnog rada. U to vreme pozorisni kriticari nemackog govornog podrucja, koji su diskutovali sa svojim kolegama iz Evrope, primetili su da kriticari, pre svega u novinama nemackog govornog podrucja, pozorisnim kriticarima ostavljaju mnogo vise prostora nego onima u Engleskoj. Svakako je jasno da to nije nuzno vodilo ka tome da pojedini kriticari sada koriste ostrije kriterijume u svojoj oceni.

Upravo ovde pocinje rad svakog pozorisnog kriticara i novinara u kulturi. S obzirom na tako razlicita pozorisna desavanja, kao sto je predstava Three izraelske Batsheva Dance Company, prikazana na 41. Bitefu, pa sve do BR#O4 Brise l prikazane na italijanskom Societas Rafaello Sanzio, on mora da pronade poseban deskriptivni jezik, koji bi citaocu mogao da stvori sliku о tome, sta se desavalo na pozornici. istovremeno b¡ trebalo da ima i svoje licno misljenje i da prenese kako on vidi odredene pozorisne forme i iz kog razloga ih na taj nacin ocenjuje. Pozorisna kritika je neprestani work in progress, tokom koje kriticar ostri svoju moc rasudivanja na osnovu onoga sto uvece vidi na sceni. Seminar za mlade pozorisne kriticare u okviru Bitefa pokusava da napravi korak u tom pravcu i mladim pozorisnim kriticarima ponudi platformu za diskusiju koja ce im pomoci u izostravanju njihove moci ocenjivanja.

Jürgen Berger

Jürgen Berger diplomirao je nemacki jezik i politicke nauke na Univerzitetu u Hajdelbergu. Urednikje nedeljnog magazina„Communale". Od 1990. pise pozorisne kritike za„Suddeutsche Zeitung"(Minhen),„Theater heute"( Berlin) ¡„DieTageszeitung" (Berlin).