Bitef

GLAVNI PROGRAM

114

KLAUS GRINBERG, scenograf - Roden je u Hamburgu; studirao scenografiju sa Erihom Vonderom u Klaus Grünberg-u u Becu i otada radi kao slobodan scenograf i dizajner rasvete za pozorisne i operske kuce u Evropi, Buenos Ajresu i Kuvajtu, pored ostalih sa rediteljima: Tatjana Girbaca, Bari Koski, Sebastian Baumgarten, Andre Vilms, Tilo Rajnhart, Antoan Gint, Hajner Gebels i Kristof Nel. Sa Tatjanom Girbaca radio je Turandot i Rigoleto za Oper Graz, Mavru Stravinskog, na jednom kamionu, za Staatsoper Berlin, Dido i Eneja za Festspielhaus Baden Baden, svetsku premijeru The Black Monk Filipa Hersanta u Lajpciskoj operi i Le Grand acabre u Bremenskom pozoristu. Za Barija Koskija uradio je scenografiju za Orfeja u Staatsoper u Berlinu, Figaroa i Ifigenlju na Tauridi u Komische Oper u Berlinu, Loengrin u Beckoj drzavnoj operi i Leteceg Holanâanina i Tristana ilzoldu u Aalto Theater, Esen. Sa kompozitorom i rediteljem Hajnerom Gebelsom redovno razraduje muzicko-pozorisne komade, na primer, Max Black, Hashirigaki, Krajollksa udaljenlm rodlteljlma, Erarixjaritjaka i Stifterovestvarl, koji se prikazuju sirom sveta. Godine 1999, otvorio je MOMOLMA (Muzej manje-vise moderne umetnosti) u Hamburgu. Godine 2008. radio je scenografiju za predstavu Poljubi me, Kejtu Komische Oper u Berlinu, Karmen u Oper Leipzig i za novu predstravu Hajnera Gebelsa u Théâtre Vidy-Lausanne sa Hilliard Ensemble-om. GLAS TISINE Stifter, Adalbert? Je l'to onaj gospodstveni, rigorozni posmatrac prirode ciji je opus svetlosnim godinama udaljen od Gebelsovog omiljenog pisca Hajnera Milera, cijim nas je tekstovima kompozitor ranije zaglusivao? Ovde, kao preludij za temu «Raj sada», Stifter biva nanovo otkriven. Njegov opis sume prekrivene ledom napisan je sa takvom doslednom preciznoscu, tako fokusiran i tako duboko zalazi u temu, da je Gebels, koji je u svojim delima uvek okupljao svetske sumove, morao biti time ocaran. U ovom delu on radi bez glumaca i muzicara. Dvojica scenskih radnika su poslednji ljudi koje vidimo, a koji svoj posao obavljaju sa vedrinom koja podseca na japansku ceremoniju caja... Tolikoje snazno da za trenutaksve ostalo deluje samo kao dekoracija. Gebels tu preuzima ogroman rizik. On ne analizira Stiftera, jedva dozvoljava ikakav cujni komentar о tekstu - nekoliko zvukova koje cujemo, ostavljaju utisak da masinerija samo priznaje postojanje tih snaznih izgovorenih fraza. Odjednom jejasno koliko smo daleko od Stiftera, od njegovog nacina potpunog prepustanja situaciji, njegove hipnoticne preokupacije ledom, surnom, koja pucketa od leda, njenim "zvonkim pucanjem kao da se bezbrojni parcici stakla tresu i razbijaju". Nasuprot torn ledu, Gebels postavlja mali izvor toplote - intervjue sa Klodom Levi-Strosom, narodno pevanje, citât iz Berouza. Znaci pustosi koji nikad ne formiraju celinu. Volker Hagedorn, «Tagesspiegel», 7, oktobar 2007.