Borba, 27. 07. 1988., str. 9

» TOMOS«, KOPAR

UGOVORI O SPORAZUM

Jedinstvena jugoslovenska poslovna hronika u »Borbi mestu, pročitate sve značajne vesti iz udruženog rada, S BROgucuje Ga, PP Jodn ala

Sve informacije, za koje obostrano procenimo da su značajne pojaviće se u »Bor-

bl« — svake srede. Uskoro | dnevno.

Da biste ušli u poslovni svet neophodno je da taj svet čuje o vašim uspesima, proizvodnim pianovima, inovacijama, novim ugovorima, loitacljan ieVošnbruvoWriia Bola · vima, poslovnim aranžmanima, trgovinskim ponudama i drugim oblicima poslovanja.

Razmenom najvažnijih informacija na nivou Jugosi idKovinis poklone GHSBLOEUE ij goslavije približićete se | svetskim

Vesti ili informacije dostavljajte »Borbi« poštom ili na telefone 341-151; 332-971; *sleks 11104 ili preko telefaksa 344-913. P S ORC

O TOME SE (NE) COVORI.

Trka za novo tržište Snaga zrnca

Svetski poznata firma Cagiva Motor Italija S.p.a. i »Tomos« iz Kopra, nedavno su sklopili ugovor o tehnološkoj i komercijalnoj saradnji. U okviru ugovora doći će do izmene tehnoloških podataka za proizvodnju dvotočkaških vozila koji su predviđeni za prodaju na zapadnoevropskim tržištima u bliskoj budućnosti. Na osnovu tog ugovora Cagiva Motor Italia S.p.a. imaće mogućnost prisustva na jugoslovenskom tržištu sa svojim proizvodima, posebno sa poznatim motoaa »enduro«, model T 4 350. Ovaj ugovor govori o tome kako dva preduzeća koja su na području Sportskog moto takmičenja po celom svetu postigla velike uspehe (napomenimo samo nekoliko pobjeda » Tomosa« na svetskim ı italijanskim takmičenjima u klasi do 50 kubika, te evropskog prvenstva u ovoj klasi

LINIJA ZA UZDAHE: Novi mođel »kadjive«

1982. godine), na osnovu kojih su došli do spoznanja i iskustava korisnih u proizvodnji.

»RADE KONČAR« I »INA-NAFTAPLIN«, ZAGREB

Računari

7a

plinske stanice

SOUR »Bade Končar« i RO »ing-naftaplin« potpisali su ugovor u vrijednosti 4,7 milijardi dinara o izradi i isporuci opreme za nadziranje, upravljanje i prijenos podataka proizvodnje prirodnog plina obuhvaćene velikim projektom »Podravina«. Rok dovršenja ugovorne obaveze Je do kraja slijedeće godine, a složene organizacije »Rađe Končar« odnosno RO »Rade. Končar — elektronika i informatika« i »Rade Končar« — informacijski sistemi« isporučiće sva procesna računala za kompletan informatički sustav.

"Treba istaći da je prvi korak u gradnji informatičkog sustava gradnja distributivnog sistema nadzora i upravljanja na fazi mikroprocesora na svakoj plinskoj stanici pojedinačno. Sistemi na plinskim stanicam imaće mogućnost međusobne komunikacije i komunikacije s centralnim

računarom instaliranim na centralnoj plinskoj stanici Molve. Ovo računalo komunicirat će s malim računalom u pogonskoj zgradi u Đurđevu, gdje je centar za elektroničku obradu podataka, a to računalo povezaće se JUPAK vezom s računalom u Zagrebu.

Za sve ovo na plinskim stanicama Kalinovac, Molve, Stari Gradec, te pogonskoj zgradi Đurđevcu, treba sagraditi kompletne instalacije za ostvarivanje sistema mikrovalnih veza. Ovaj sistem je posljednja riječ tehnike, a djelomično već radi na plinskoj stanici Kalinovac. Do kraja godine proradiće na dvije nove plinske stanice, a na Molvama sredinom ovog mjeseca. Kompletan informacijski sustav.biće do kraja slijedeće godine povezan u tehnološku cjelinu.

»PRVA PETOLETKA«, TRSTENIK

Najveći trstenički kolektiv, Industriju hidraulike i pneumatike »Prva petoletka«, nedavno su posetili predstavnici francuske firme »Bronzavija air« (na čelu sa direktorom Henrijem Kardotom), koja je poznati proizvođač vazduhoplovne civilne opreme sa preko 1.500 radnika i višegodišnjim iskustvom.

U razgovoru koji su predstavnici francuiske firme imali u

'»Petoletki«, i posle razgledanja ·

pogona, izraženo je obostrano zadovoljstvo i potreba za saradnjom, pa je postignut sporazum: o isporuci rezervoara i hidrauličkih biokova, a od septembra će se'pristupiti osvajanju, termičkoj

Model »enduro«, Cagiva T 4 – 350 biće u konsignacijskoj prodaji već od oktobra ove godine.

Apartmani

M »Slovenskoj«

Turističko maselje Slovenska plaža u Budvi dočekaće iduće turističke sezone sa 234 nova kreveta u apartmanima, Tako će kapaciteti ovog jedinstvenog turističkog grada biti povećani na 2.800 kreveta.

Ugovor o zajedničkoj izgradnji nedavno su potpisali u Budvi Ljubo Rađenović, direktor OOUR Budva i Markus Eučerberg

direktor firme »Nilder-Holdig«,

koja je u sastavu korporacije »Tur-Alpe« iz Ženeve.

Švajcarci su za ovaj posao obezbedili 2,3 miliona dolara kaže Rađenović. – Izgradnja novih kapaciteta počinje već 15. septembra ove godine, a prvi gosti će stići I. maja iduće. Gosti iz Švajcarske koristiće ove objekte narednih 15 godina po 120 da-

na godišnje, S.G.

Poslovi i za Francuze

obradi i homologizaciji tih kom-.

ponenata.

Kad ova saradnja bude zaživela u praksi očekuje se da će u narednim godinama isporuke »Petoletkinih« proizvoda pomenutoj francuskoj firmi dostići vrednost od oko milion dolara.

Lj. VOJIĆ |

ee | | j Zašto je ostao usamljen i bez ikakvog odjeka u javnosti primjer karlovačke privredne komore

Novoformirana Radna organizacija »Centrotextil« Beograd, nastala transformacijom bivšeg SOUR »Centrotextil«, počela je u tor organizacionom ustrojstvu da funkcioniše od prvog jula ove godine.

Transformacija u kojoj je 18 organizaciono-pravnih celina (2.500 radnika) bivšeg SOUR SolevedonBa u četiri OBavleBA je tokom prvog polugođa ove godine i to vrlo uspešno. Relativno kratko vreme transformacije (6 meseci) i visok procenat izjašnjavanja rad-

y, nika za predložena i usagJašena rešenja (pozitivno izjašnjavanje rad-

nika na referendumima, kojih je bilo četiri, kretalo se od 77 do 99 odsto) očito to potvrđuju.

. Prvih pola godine rad »Centrotextila« nije karakterisala samo aktivnost na organizacionoj transformaciji ovog složenog poslov-

Karikatura: Slobodan TRIFKOVIĆ

nog sistema, naprotiv, ta aktivnost se ni najmanje nije negativno odrazila na njegove radne i poslovne rezultate.

Naime, u ovom periodu obim spoljnotrgovinskog prometa, izražen u američkim dolarima (oko 450 miliona), veći je za 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Na planu unutrašnjeg prometa, gde je angažovana polovina zaposlenih radnika, povećan je fizički obim prometa za 9, smanjene zalihe za 12, povećan koeficijent obrta za 16 odsto, i sl, a ostvareni promet iznosi oko 35 milijardi dinara.

Transformaciju organizacionog ustrojstva pratila je permanentno i transformacija kadrovske politike kao, reklo bi se, najvažnijeg faktora efektivnosti poslovanja bilo koje pa i ove organizacije.

Promena kadrovske politike se, u najkraćem, ogleda u sledećem: – stvoreni su preduslovi na bazi kojih je izvršeno raspoređiva- |-

nje kadrova tako da je maksimalno sproveden princip »pravi čovek na pravom mestu - veći broj mlađih i školovanih kadrova od sada obavlja odgovornije i značajnije poslove i zadatke, uz istovremeno adekvatno radno angažovanje i kadrova sa dužim radnim iskustvom; — realizovana su opredeljenja o angažovanju stručnjaka iz privređe i van nje na izvršavanju zadataka u okviru ove radne organizacije; – u cilju podmlađivanja i podizanja proseka stručnog nivoa kadrova »Centrotextil« sada zasniva radni odnos sa 30, a do kraja

odine sa još 30 pripravnika. Svi su oni ili diplomirani ekonomisti ili diplomirani pravnici sa aktivnim znanjem jednog ili više svetskih jezika. |

PROIZVODNJA 0 IZVOZ 0 STABILIZACIJA \

»}UGOPLASTIKA«, SPLIT

Cipelama preko

okeana

Više od 300.000 pari muške i ženske kožne obuće splitska »Jugoplastika« isporučiće kupcima u SAD do kraja septembra ove godine. Ova značajna pošiljka u vrednosti oko dva miliona dolara predviđena je upravo zaključenim „ugovorom beograđskog »Geneksa« i američke firme »Imex Overseas«. i

Novi ugovor je rezultat niza akcija koje »Jugoplastika« preduzima kako bi povećala izvoz

»GORENJE«, VELENJE

obuće s obzirom na krizu plasmana na domaćem tržištu. Tako će ove godine, prema usvojenom planu, od izvoza obuće splitski proizvođač ostvariti oko 20 miliona dolara, od čega oko šest miliona dolara sa konvertibilnog tržišta. ] n

Inače, u toku su pregovori »Geneksa« o proširenju saradnje sa partnerom iz SAD, Jer postoji mogućnost snabdevanja kožom iz te zemlje.

Uspeh i za slovenačke

prilike

»Gorenje« iz Titovog Velenja u prvom polugođu je više nego uspešno poslovalo i postiglo rezultate kakvim se malo koja fabrika u Sloveniji može pohvaliti, Proizvodnja je u odnosu na Isti period prošle godine povećana za 8,3 odsto i to, uglavnom, 28hvaljujući odličnom poslovanju fabrika »Gorenja« u: Titovom

Velenju, Murskom Središću, Bihaću, Vranju, Đakovici. Dobar deo proizvoda, mahom aparata za domaćinstvo, prodat Je na inostranom tržištu što je donelo 125 miliona dolara. Čak 1i8 miliona dolara zarađeno je IZVOzom na konvertibilno tržište, a to je 130 odsto više nego u prvih šest meseci prošle godinč.

APRO »HERCEGOVINA«, MOSTAR

Od mode do pastrm

U prvom polugodištu ove godine je Agroindustrijski, prometni i ugostiteljski kombinat »Hercegovina« iz Mostara zabeležio dobre poslovne rezultate. U poređenju sa istim periodom prošle godine ovaj kombinat je povećao izvoz svojih proizvoda za 25

odsto ~ i osam miliona i 159.000 dolara.

Najviše deviza ostvareno je | izvoza modne konfekcije |

od

_}

(proizvodi RO »Zlatka Vuko- «#)

vić«) – dva miliona i 340,000 do- ||

lara, žive stoke +- milion i 614.000 hiljada dolara i duvana – milion i 584.000 dolara. Interesantan je i podatak da je APRO zabeležio i značajne rezultate u isporukama inostranom tržištu vina, žive pastrmke, malograničnom prometu sa Italijom, kao i prometu u »frišopovima«.

Mostarski SOUR je prema

tradicionalnoj rang listi »200 plus 50« najvećih organizacija | udruženog rada u Bosni i Herce-

govini na desetom mestu. Ovo

rangiranje izvršeno je, inače, na osnovu ostvarenog ukupnog prihoda u i987. godini. APRO Je la-

ni ostvario ukupan prihod od

401,8 milijardi i dohodak od

55,6 milijardi dinara. · )

REVIJA U FABRICI: Modeli u pogonu »Zlatke Vuković«

nje.

VEST 0

ISKUSTV

BORBA, 27. jul 1988. strana 9. S

VAMA JE DOBAR POSAO

SA »BORBOM« U POSLOVNI SVET

»LETEKS«, LESKOVAC

Mandat za prvi tim

Čitava poslovodna struktura u fabrici, od rukovodilaca pogona do generalnog direktora i njegovih saradnika, bira se na godinu dana & Njihov rad analizira se svaka tri meseca 0 Fizički obim proizvodnje u prvih šest meseci ove godine uvećan za 12, a iz-

voz za 87 odsto

Mada tekstilcima u mnogim mestima u zemlji ne cvetaju ruže, u leskovačkoj Vumnarskoj iwdustriji »Leteks«, koja ima jednovekovnu tradiciju, sve linije funkcionišu besprekorno. Kolektiv u kome dohodak stiče oko 2.700 radnika obara vlastiti rekord.

U ovoj godini, na primer, fizički obim proizvodnje u iceskovačkom »Leteksu« povećan je za 13, a produktivnost za 7,6 odsto. Ukupan prihod je u porastu za 50,2, a čist dohodak za 16,2 odsto. U poslovni i rezervni fond, prema nepotpunim polugodišnjim rezultatima, ulilo se za jednu trećinu Više sredstava nego u istim mesecima 1987. godine. Prosečne zarade zaposlenih su više od 260.000 dinara i spadaju u red najvećih u privredi leskovačke opštine.

Višegodišnje zaostajanje i tapkanje u mestu energično je prekinuto sredinom 1986. godine, U fabrici su »pronađeni« mladi i poletni stručnjaci, energični i agilni. Njima je kolektiv poverio najteže i najsloženije poslove i zadatke. Sačinjen je precizan program rada koji je obavezivao sve zaposlene, od telefoniste na fabričkoj centrali, do generalnog direktora. Izmenjen je pravilnik o nagrađivanju, tako da radnici na najtežim radnim mestima mogu najviše zaraditi, dok su režijska radna mesta svedena na neophodnu meru.

Čitava poslovodna struktura u fabrici, od rukovodilaca radnih Jedinica i pogona do generalnog direktora i njegovih najbližih saradnika, bira se na godinu dana. Obaveze svih su da tromesečno podnose radničkom savetu izveštaj o svom rađu i rezultatima, o problemima i teškoćama, kao i o planovima za budući rad. Na ovaj način rukovodnom timu se praktično svaka tri meseca »izglasava« povere-

Takav stil rada dao je vrio dobre rezultate koji su iznenadili i najbolje poznavaoce situacije u jugoslovenskoj tekstilnoj industriji. Gubici od 110 miliona dinara, krajem prvog polugođa 1986. godine, potpuno su pokriveni. Kraj te godine dočekan Je sa I70 miliona dinara u fondovima.

1987. godini učinjen je nov skok. Fizički obim proizvodnje uvććan je za 21, produktivnost za i8, a ekonomičnost proslovanja za devci procenata. izvozom tkanina ostvareno je 5,4 miliona dolara deviznog prihoda. Kraj te godine dočekan Je sa jednom milijardom dinara fondovskih sredstava.

U ovoj godini »Leteks« juriša na nove rekorde. Pianom je utvrđeno da fizički obim proizvodnje raste po stopi od i2, a izvoz za 87 odsto. Zadaci, mada ambiciozni, uspešno se ostvaruju i premašuju. To potvrđuju poslovni rezultati u prvih šest meseci. Bolovanja i odsustvovanja s posla smanjena

SVETSKO TRŽIŠTE

su za 3,1 odsto. Radno vreme i mašine maksimalno se koriste. Uveden je višesmenski rad, dok su lični dohoci uvećani za 90 odsto.

Zaposleni u leskovačkom »Leteksu« obavezali su se da u tekućoj godi-

sa poznatim konfekcijskim kućama u zemlji.

Najviše »Letcksovih« tkanina izvozi se u SAD, Kanadu, Kinu, Saveznu Republiku Nemačku i još nekc zemlje konvertibilne valute plaćanja. Sa američkom firmom »Mejsis« u

»CENTROTEKSTIL«, BEOGRAD

Manje kancelarija više dolara

Jedna vijest iz Karlovca već je više puta poslana u jugoslavensku javnost i uvijek su se o nju oglušili oni koji bi prvi morali poći ajenim tragom. Radi se o onom zloglasnom »opterećenju« privrede ili možda već patetičnom »rasterećenju«. I primjeru Skupštine Privredne kommore Karlovca, koji zaslužuje apsolutnu pažnju.

Skupština je, naime, odlučila da u drugom polugodištu smanji doprinos svojih članica, privrednih organizacija, sa dosadašnjih 0,19 odsto od dohotka na 0,15 odsto. Čini se nezaatno smanjenje, ali su privrednici ovom odlukom uštedjeli više od 200 milijuna dinsra. Pomnožite tu brojku sa brojem regionalnih privrednih komora u Jugoslaviji, dodajte republičke, pokrajinske i saveznu i ova naoko neznatna svota može poprimiti poštovanja vrijedne razmjere. | kada tome dodate sve one »korisnike« silnih doprinosa i postotaka koji su protivno svim nsšim društvenim opredjeljenjima nametnuti udruženom radu, promil ovdje i promil tamo, mogli bi značiti mnogo u ovim teškim vremenima kad nas jedino povećana proizvodnja i povećani dohodak onih koji ga stvaraju mogu izvući na zalenu granu.

Kariovačka privredna komora nije prvi put smanjivala svoje postotke. U manje od godinu dana to je već treće smanjenje. Stručna služba ove asocijacije privrede imaće nešto manje novca na raspolagsnju, ali će ipak moći obaviti svoje zadatke. Ako iz ovih koraka ušteda privreda iskoristi taj novac za povećanje proizvodnje, prestrukturiranje, poboljšanja, dohodak će biti veći, pa i konačna svota koja će doći u blagajnu Komore. Čak i manji postotak može značiti više para nego mehaničko povećauje nameta koji dave gusku koja jedina može snijeti

zlatno jaje.

Primjer iz Karlovca ne smije ostati usamljen. Ne smijemo dopustiti da se pred ovakvim primjerima posvuda oko nas glave zavlače u pijesak. Samo smanjenje doprinosa Privrednoj komori u Karlovcu kap je u moru, zrnce pijeska u pustinji. Ali, snaga primjera koji može navesti svakog da uštedi makar malo tamo gdje može olakšaće teret kojeg

smo vezali za noge ili čak oko vrata našoj privredi. diše i pružiti šansu za izlazak iz krize.

Omogućiće joj da Ž. MODRIĆ

uwnnuuteiiKIC YStaIGAs Zi LO num ruiir rez murr ru muurruU Imur= mu uuu Si apirinar: Or 2

ni proizvedu i isporuče kupcima 2,8 miliona metara vunenih tkanina, kao i 600 tona vunene pređe. Na strana tržišta biće plasirano kamgarn i štrajhgarn štofova za IO miliona dolara. Izvoz se pretežno rcalizuje u zajednici

Njujorku proizvođač iz Leskovca ima trogodišnji ugovor o izvozu štofova. U ovom času »Leteks« je najveći izvoznik u grupaciji vunaraca u Jugos-

laviji. V. VELJKOVIĆ

Prodaja poljoprivredne opreme u SAD u prvoJ polovini godine bila je

|| najbolja zabeležena u protekloj dece-

niji. Pre početka suše, krajem maja, očekivana je rodna godina s cenama koje bi porasle za 15 do 20 odsto i

GABON i Koncepcija naftnih polja

iz nih izvora se saznanje di je konzorcijumu od četiri asftne kompanije, na čelu sa belgijskom »Petrofina«, poveren ugovor 0 istraživanju i eksploataciji kopnenog alazišta naf{te

| »Alombie«, na severozapadu Gaboma.

Koncesija se odnosi na površinu od 2.631 kvadratnih kilometara između Port Žantila i Lambarene,

Vlada Gabona je sada dodelila koncesi

kopnenih blokova, Preostalo je još pet morskih blokova za koje koncesija

tek treba da se dodeli.

WWHIH:X WOW RIAA; 7237 7 a2-; MOT

za četiri od šest pomudenih PO

ki Suša prodaje

pred farmerima su bile ružičaste perspektive., Međutim, suša je ukočila prodaju. Neki dileri žale se da nemaJu čak ni narudži za servis i popravke, Farmeri širom srednjeg zapada koji su očekivali da će ove godine zameni-

ti svoju staru opremu, oklevaju da iee|

vestiraju pre nego saznaju konačne razmere štete. Neki su čak otkazali narudžbe od proleća.

ipak, efekti suše lokalizovani su. I ukoliko suša smanji žetvu za 20 odsto, to će nadoknaditi visoke cene. Sem toga, mnogi farmeri biće ohrabreni da povećaju svoju obradivu provršinu, ne bi li iskoristili veće cene sledećeg proleća — što bi moglo da poveća prodaju mašina.

. Realno, od 1979. do 1986. prodaja poljoprivrednih mašina na američkom tržištu pratila je opšti pad sektora poljoprivrede. Ove godine po prvi Pa zabeležen je rast. Prodaja kom-

ajna udvostručila se u prvoj polovini godina, dostižući 1.793 komada u prvih pet meseci. Oporavak prodaje poljoprivredne opreme poznate kompanije »Deere« u fiskalnom om lugođu, okončanom 30. aprila, bio Je vrlo snažan ~ 50 odsto više od prodaje u istom periodu prošle godine.

Prodaja je dostigla 1,93 milijardi do-

lara, a očekuje se dobit od 4 dolara po akciji do kraja godine.

Prioriteti 7a tekstil

Komisija Evropske zajednice je u predlozima upućenim Ministarskom savetu EZ o opštim preferencijalima za uvoz tekstila za 1989. godinu, u potpunosti usvojila prioritete utvrđen krajem 1987. Prilikom usklađivanja ovog mehanizma sa odredbama međunarodnog sporazuma o tekstilu, piše zapadnonemački list »Nahrihten fir ausenhandel«.

Ocenjeno je da DOE zemljama u razvoju, sa velikom konkurentskom sposobnošću, treba i dalje oduzimati preferencijale u korist siromašnijih zemalja u razvoju. U okviru ove regulative obim pre{ercncijala po Oe isporučiocu i vrsti proizvoda ostaće ograničen na 0,2 odsto obima uvoza iz zemalja izvan Zajednice (kada je reč o vođećim isporučiocima i zemljama SEV-a), odnosno, na jedan odsto za ostale zemlje isporučioce.

Komisija EZ ložila je, takođe, da se takozvanim poluindustzijalizovanim zemljama smanje prefcrcncijali. Reč je pritom o većem ju konfekcijskih ı tekstilnih OI iz Brazila, Južne Koreje, Hong Konga, Makaoa i NR Kine. Si je prcferencijala ne zahteva se za Indiju i Pakistan. Prema novim predlozima trebalo bi da se već naređne godinc pređe na drugu fazu diferencijacije kojom bi se sa liste zemalja i artikala sa eren-

Inim tretmanom izbrisalo preko 70 stavki, s obzirom na dostizanje potrebne konkurentske sposobnosti. Istovremeno bi se, međutim, oslobođcni preierpaial prelili »ugroženim« proizvođima, odnosno zemi

CO O OJ |___Car a OI OON O O OMAN Oh O Oe EKIPI TORTU

\