Borba, 24. 04. 1990., str. 6

REĆ PO REČ

Velika glupost

Naša

portparol ovog

— Bojim se — Potpuno je legitimno da se i da će u mno- služba spoljnih poslova stavi pod postranačkom kritičku lupu javnosti, kao i sve sistemu biti ostale državne i političke struktumnogo više re u zemlji. Prema tome, sama či-

problema. Do

njenica da se kritički govori o sada smo ima-

SSIP-u nc boli. Bodu oči, među-

| i: BSK tim, neka uopštavanja koja svako Ako niste bili od nas doživlj ” u nekom kla- O ODAPEO at

opravdano sumnjičenje. Mi smo raščišćavali pojedine slučajeve i pojedince. Nemam ništa protiv kada se pojavi članak sa imenom i prezimenom, pa se može reagovati — kaže u razgovoru za „Pobjedu“ ambasador u SSIP-u u portparol ovog ministarstva Ivo Vajgi... Otvaranjem masivnih vrata u Ulici Kneza Miloša, i postavljanje ambasadora, kao i prethodni postupak biranja kroz razne koordinacije u republikama i Partiji, postali su javni, a nekoliko bivših partijskih čelnika moralo je odustati do diplomatske karijere. Vrhovec nije otišao u Finsku, Orlandić u Koreju, a Korošec će, izgleda, ipak u Portugaliju. Aktuelne su i

ru, !ošije ste prolazili. Naravno, ni to se ne može dokazati. Ali, kao što kaže Krleža, neke stvari, ako nisu u ruci, onda su u glavi. Sada se plašim da će kritika biti pod uticajem nekih stranačkih interesa. Tako može da se desi da hvalimo nekog slikara, glumca ili pisca zato što pripada nekoj stranci. Svaka će stranka imati svog kritičara i estetičara, a ja sve to skupa smatram glupošću. Pogotovo smatram plupošću to što ljudi misle da se uvođenjem višestranačkog sistema uvodi demokratija. Višestranački sistem jeste jedan od uslova za demokratiju, ali nije jedini. Demokratija je u ponašanju ljudi, u vaspitanju, u stepenu tolerancije, u poštovanju tuđeg mišljenja. A sve je to, kod nas, priznaćete, na vrlo niskom nivou. Vidite šta se sve događa ljudima koji nisu navikli na slobodu. Imamo toliko svađe u rukovodstvima stranaka koje još nemaJu ni članstvo. To je čista smejurija. (Stevo Žigon, glumac, u „Nedjeljnom GLASU“)

Savest na iskušenju

led ove naše Jugoslavije... e Mame šetilje od Jogdalaviji;

tanku OK SK Žabljaka).

Šta kaže Vajgl

— Komunisti koji su ostali u partiji ne zarad ličnih interesa

žele da stvore ljudsku sabornost. Spoznali su da se za- |M branama i ek- KBO ah aa skomunikacijama ona ne može nametnuti, da treba biti tolerantan prema ljudima i razumeti, bez obzira da li su vernici ili nisu, Jer, kriza je mnogima omogućila da spoznaju da jedino što nam ostaje iskonsko i ljudsko je to da svi tragamo za humanijim oblicima življenja. Jediho nam je preostalo da prikupimo to malo kapitala koji imamo u Jugoslaviji i da se oslonimo na ljude. Smatram da nužnost nažeg života jeste pluralizam, ali sc on kod mnogih ljudi u svesti i činjenju reducira na stranačko organizovanje, iako je pluralizam mnogo širi pojam nego što jc to :ranački sistem, koji može biti saıno sredstvo jedne demokratske zajednice. Ali, čini mi se da mi nemamo civilizacijske pretpostavke za demokratsko upriličenje pluralizma, pa i vešepartijskog sistema, Jer = podtekst mnogih stranaka ne nacionalni, već nacionalistički. Otuda smatram da stranačko organizovanje iskušava savest svakog čoveka. (Dr Branko Balj, profesor Ekonomskog fakulteta u Subotici u „Dnevniku“).

Zasluge i privilegije

smo svi grešili što smo od Ti-

— Apsurdnost našeg stanja ogleda se u dominaciji iracionalnog nad racionalnim. To znači da gubimo historijsko pamćenje i dobar dio pretvaramo u zlopamćenje. Podilazinio svom vlastitom poroku, dižemo ga u veličinu po onoj „o taštino, ljudsko ti je ime“. IJ ime tog ideala mi pokazujemo sebe i svoju prošlost i denunciramo vlastitu budućnost — kaže u intervjuu „Slobodnoj Dalmaciji“ prof. dr Svetozar Livada, filozof i historičar iz Zagreba.

0 Možete li to pobliže objasni-

ti? — Ovako: hoćemo demokraciju, a nedemokratski se ponašamo, hoćemo u Evropu, a dijelimo se. Znate, apsurd nad apsurdima svakako jest dizanje nacionalnog iznad čovjeka. Kada to radimo, put u Evropu nam je blokiran, zatvoren. Evropa se nije integrirala, ati se danas ne integrira na nacionalnome. Spaja se na građanskim vrednostima ideja, rada kapitala. 00 Zašto se onda danas toliko inzistira na razlikama, zašto se prikazuju nepremostivima?

Si-bravili Bo- — Htnička čistota dio je plePa Odtajac menske logike i ideala života. Znanjern ova te, svaka je peta obitelj u ovoj

e zemlji miješana, dvanaest milijuna

njem, zaklinjanjem u njega i posle njegove smrti itd. Ali, oni koji njega napadaju, napadaju našu prošlost, kao da od rata naovamo nije ništa urađeno. Pa se sada tu pravi ista greška. Jer, kao što Tito nije jedini zaslužan za sve što smo postigli, tako nije ni on jedini odgovoran za svc Ono što nismo postigli.

Njegov najveći greh prema Srbiji je usvajanje Ustava iz 1974. kojim je Srbija faktički podeljena na tri dela... Tito jeste bio sklon raskoši i ja mu to sada više ne bih zamerao iz više razloga. Najpre, nje- | gove zasluge za ovu zemlju su ipak | || mnogo veće od njegovih privilegija. Drugo, mi govorimo o pokojniki: i treće, kada je to tako bilo, zašto mu to nije neko rekao. Tito je nesurnliivo istorijska ličnost i o njemu Će i ovako i onako svoj sud reći istorija. (Mihajlo Švabić, predsednik Republičkog odbora SUBNOR-a Srbije u „Narodnim novi-

nama“).

stanovnika ove zemlje nc živi u mjestu svog rođenja — miješaju se. A mi imamo potrebu da se dijelimo... Magle ne teku po granicama, snjegovi ne padaju po granicama, a mi hoćemo podijeliti obitelj, bračnu postelju, život... Antropološki, takva bi filozofija trebala biti iza nas. I ona je, očito, po mojem sudu, iza nas, povijesno je iza nas.

Lažni stečaji Da preduzeće koje ode u stečaj (likvidaciju) može lepc

i da se obogati, izgleda neverovatno, ali je istinito. U Sloveniji to je počelo tako često da se događa da već ozbiljno zabrinjava, pre svega Oštećene poverioce koji su pretežno iz drugih republika... ; Najnoviji primer „Iskra-Delta“ rečito govori da je ovaj stečaj izazvan namerno. Prema proceni slovenačkog Zavoda za statistiku, imovina ovog preduzeća iznosi oko 100 miliona dolara. Ova imovina je blagovremeno prenesena na „Iskrine“, možda samo za tu priliku osnovane, mešovite firme u inostranstvu, tako da je nema, a možda je neće ni biti, u stečajnoj masi iz koje se namiruju Poet“ Najviše poverilaca je iz NR i oni će biti zadovoljni da dobiju

Diplomate ili „tate-mate“

\ podnbitva u inostranstvii troše četiri pura manje nego strana u Jugoslaviji, a plate naših diplomata su u rangu siromašnijih — kaže ambasador u SSIP-u i nistarstva Ivo Vajgi

IIOSJEJIZA

priče o za naše uslove velikom broju ambasada, enormnim troškovima, astronomskim zaradama.

Najnovije kritike stigle su. sa „visokog mjesta“ (Žabljaka) i od visokog funkcionera Momira Bulatovića, partijskog, što je koliko juče bilo nezamislivo, jer je upravo Partija najžešće čuvala ulaz u ovu svoju interesnu sferu.

U jugoslovenskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima trenutno radi 1.080 zaposlenih. Status diplomate ima gotovo svaki drugi. Među njima je 86 ambasadora, 21 generalni konzul, 12 šefova konzulata, 3 direktora kulturno-informativnih centara, dva šefa misije i šest otpravnika poslova. Brojke impozantne, ali Vajgl tvrdi da je jugoslovenska diplomatsko-konzularna mreža u svijetu sigurno nije na nivou najbrojnijih, pogotovo ne među državama sa slič-

Bulatović o ambasadorima

... Štefan Korošec ne bi bio najgori ambasador, jer imamo ambasadore kojima je Jugoslavija kao interes i kao zemlja na ı mjestu. Neki od njih su na nivou sitnih švercera i kao ambasadori

a sa toliko ambasada i nmbasadora svijet nije vidio. Recimo, jedna bogata Švedska ima jednog ambasadora za više zemalja, koji godišnje tamo boravi | ( nas idu i u zemlje za koje pola nas i ne zna da postoje. A, njihova primanja sa suprugama prelaze i po 10 hiljada dolara mjesečno. Ti ljudi su odavno stigli u komunizam...“ (Momir Bulatović na otvorenom sa5-

poslednjem

samo jedan mjesec. Kod

„Tvrdnje o visini plata i oko tih 10 hiljada dolara, koje je drug Bulatović pustio u opticaj, to je isto otprilike kao kada bih ja njega prozvao da ima platu 60 ili više starih milijardi. Njegovo poređenje brojnosti jugoslovenske diplomatije odgovara tome, kao kada bih rekao da u CK SK Crne Gore ima pet puta više ljudi nego što je potrebno. I SSIP, kao i svaki dio ove zemlje, nije imun od pojedinačnih zloupotreba.

Međutim, tvrditi da je to karakteristika načina života juogosloven-

skih diplomata... reći nepravda, blago je.

Od pamćenja do zlopamćenja

Apsurd nad apsurđima svakako jest dizanje nacionalnog iznad čovjeka, to radimo, put u Evropu nam je blokiran, zatvoren, jer Evropa se ne integrira na nacionalnome, već se spaja na građanskim vrednostima ideja, rada, kapitala — kaže prof. dr Svetozar Livada, filozof i historičar iz Zagreba · i

Međutim, mi smo preponderirali politiku, digli je iznad života naroda. Čujte, kad manjka lijekova, kažemo — to je politički problem. A nitko nije bolestan iz političkih razloga... Tako imate stanje jednoumlja koje je nametnulo nekavu logiku da sada kada se otvaraju kanali demokratizacije krivnja leži tamo negdje iznad ili iza nas. To je nekritička svijest, izvan povijesnih mogućnosti pomaka, ako bi se tako dalje razvijala.

& A što ako bi se baš tako dalje razvijala...

— Znate, većina sadašnjih lidera i onih koji optiraju prema vlasti okušali su se u upotrebi i zloupotrebi vlasti, i već su je na najmarkantniji način iskoristili. Kad konceptualno pogledamo što nude, to je devalviranje svoje prakse kao kriterija istine i nuđenje prakse koja nije ni moguća ni realna. Iracionalne prosudbe, laži i obmane razvijaju mržnju i omrazu, a ne trebam ni govoriti kako ništa na mržnji nije izraslo. Samo na ljubavi. S javne se scene,čuju prijetnje da onima koji ne misle jednako treba oduzeti povijesne činjenice pradjedova, groblja, prava na drugačije mišljenje. Samo spominjanje oružja izgleda nevjerojatno u doba, po mom sudu, najvećeg povijesnog dostignuća — razoružanja. Uvjeren sam da hajdučka logika i

Smejurija

Nikad kod nas vrag neće odneti šalu. Potezima političara, ekonomista, privrednika stalno se smejemo („Dnevnik“)

Vajdica

Za njih je bolje što su tapkali

i dva odsto svojih potraživa-| U mestu, . nije im se ušlo u trag.

'mske wovine“)

· neralni konzul u Klivlendu (SAD),

nim intenzitetom međunarodnih Le odnosa. Uz ovo ide i priznanje, do- 5 8 duše, da Jugoslavija zbog uloge ko- |(Od specijalnog

ju igra u svijetu, posebno kao |izyeštača „Borbe“ predsjedavajući pokreta nesvrstanih, ima potrebu za diplomatskim predstavništvima u nekim regionima u kojim bi, po drugim kriterijumima (i kako to drugi rade), Bilo izvršeno spajanje poslanstava. Vajgl pritom. navodi da i mi imamo veliki broj ambasada i drugih misija koje pokrivaju veći broj država, te da to nije recept koji treba ponuditi SSIP-u, jer ga oni već znaju.

Budžet jugoslovenskih poslanstava ove godine iznosiće 48 miliona dolara. Računa se da će ona sama zaraditi, kroz razne konzularne takse, vize i zastupanje interesa naših građana, oko 20 miliona dolara. U SSIP-u nude i podatak za poređenje: procjene su da će strana poslanstva u Jugoslaviji utrošiti

Gdanjsk. — Što više odmiče kongres „Solidarnosti“ (ovo je već peti dan rađa), to je sve vidljivije da Leh Valensa ponovo suvereno vuče sve konce pokreta i čvrsto

nosti“ koji natkriva čitavu zemlju. Kritikovali su ga — i dalje ga kritikuju — ali on je nadmoćno pobedio na izborima za predsednika, a svi su izgledi da će pobedu odneti i njegova „srednja linija“ kada je reč o budućnosti i identitetu „Solidarnosti“. Jedan od najmoćnijih Valensinih kritičara i oponenata, Jan Rulevski koji je, ipak, izbegao da mu direktno iziđe na izborni megdan,/ kaže da je vođa SO ORAO Ga SVO Ču odelio pokret, stvorio jaz između čitavih 200 BR O ž kadnika e intelektualaca. Našem ORO RRRISGIE O UEAVEC Ole sindikatu opasno preti zatvaranje

POT-I 0: ; di demokratskih kanala, a čitava se priča. Prosječna plata NOO, „Solidarnost“ snažno je napadnuta lomate iznosi 1.700 TI 3 000 od virusa valensizma. Izgleda, dosador u Vašingronu ima ko 3000 | aje Jan, da. smo danas sindikat

- a edne li š vodi iN PO eo bi | Delegat Mihal Bopji insistirao

— U vrijeme ka EG je da novo rukovodstvo „Solidarnosti“ bude prošireno i ojačano. To je, kaže, tim potrebnije što izgleda da će onaj što stoji na čelu otići drugim putem (aluzija na Valensinu nameru da se kandiduje za predsednika republike).

I dok još teče diskusija oko programskih dokumenata i statuta, neke odluke su već donete. Najvažnija je, svakako, ona kojom se

uz koeficijent koji je dovoljno visok i sa dodatkom na suprugu i sina moj lični dohodak je bio manji od 2.500 dolara. Toliko u Klivlendu, otprilike, zarađuje i radnik na benzinskoj pumpi.

Portparol SSIP-a dodaje i da su plate naših diplomata u rang siromašnijih, te da najveći broj uglavnom živi skromno u inostranstvu. Štrčala je jedno vrijeme plata ambasadora u Tokiju, zbog izuzetne skupoće u Japanu. Sada ni ta primanja nijesu neki izuzetak, ali i ranije nijesu bila ni blizu 10.000 dolara — veli ajgl, ne skrivajući ozlojeđenost Bulatovićevom izja-

vom. Slavoljub ŠĆEKIĆ

CF IBN DM

0 tuaciji u zemlji

(Od dopisnika Tanjuga) Atina. — „Neverovatne su in-

formacije koje smo čuli od posled-

a kada| njih izbeglica iz Albanije o plano-

vima Tirane koja, uoči posete ge-

zemlji. Po njihovom kazivanju, režim je poslednjih nedelja ispraznio

suludi mentalitet ne leži u duši naroda. Evo, gotovo je polovica stoljeća da se na ovim prostorima nisu posijecali korijeni ili cijeli dijelovi generacija. Mi još, demografski gledano, nismo zaliječili rane iz drugog svjetskog rata. Kao da za nas povijest nije pouka. Ovaj je narod ušao u povijest i ne može ga se vratiti u pretpovijesno stanje,

grčkog porekla. Oni su prebačeni u jedan novoizgrađeni kazamat“ — ističu u ovdašnjem udruženju Severnoepiraca.

Taj manevar očevidno nije slučajan. Cilj režima u Tirani je ali političke svađe i golemi nagon | tvrde poslednje prebeglice — da se prema vlasti hoće ga vratiti u to generalnom sekretaru svetske orpretpovijesno vrijeme. Na djelu je | ganižacije prikaže da Albanija ima logika refeudalizacije i rebarbari- minimalan broj političkih osuđezacije... nika i da oni žive u modernim za-

& Da li je to samo karakteris-| tvorima i u humanim uslovima. tično za sadašnje vrijeme, ili to, U pripremama za ovu „predstapak, korijene ima od ranije? vu” posebna pažnja se poklanja i

—. Znate, monistički sistem, izi-| grčkoj nacionalnoj manjini, jedinoj šao iz glave demijurga što je dono-| koja se zvanično priznaje u toj

sio dnevno po dva zakona i dese-| zemlji. Kako piše atinski list „Elefteros tipos“, Albanci će na sve na- \ i sa sebe naziva Nacionalnim pokre-

de Kueljara da ta manjina uživa tom otpora. Kada su borbe postale

tak podzakonskih akata, nije ni pi- , tao kako narod živi. To ni danas| čine pokušati da „ubede“ Pere nitko ne pita. Akcidentalni, nevažni problemi postaju centraini i oko njih se odvija politički život. Evo, prije nekoliko godina imali smo četrdesetak kongresa. A kada vidite opseg i njihov sadržaj, sve je jasno. Mi nemamo konzistentnih društvenih grupa... Danas radnici glasaju za blokadu — protiv sebe.

Imate političku elitu koja je optirla prema nacionalizmu, jer se samo tako mogla održati. I uzja-| havši tog tigra obezglavila je svoj povijesni hod. Ni jedna sfera živo-| ta nije ostala pošteđena... Ni dostojanstvo čovjeka, ni historije... Hodočasti se danas moćima svih Šest dana pre sutrašnje zvaničmogućih feudaralaca, tvrdi se ka-| ne predsedničke smene u Nikaragko smo neagresivni, neosvajački,| vi između sandinističkog vođe Danajbolji mogući... niela Ortega Saavedre i novoizab-

Snježana GAZDE| rane predsednice Violete Barios de Ćamoro, koja je to postala na prvim slobodnim višestranačkim izborima od obaranja diktatora Somoze (1979) u Managvi je konačno potpisan i stupio je na sna|| gu sporazum o demobilizaciji ni|| karagvanskih kontraša.

Bitan preduslov stvarne demokratizacije zemlje — raspuštanje osam (do 14) hiljada antisandinističkih pobunjenika, čiji je devetogodišnji rat koštao zemlju oko || 30 hiljada ljudskih života — pre||| ma ovom sporazumu treba da bu|| de ispunjen između 25. aprila i 10.

ME . e. D : - m mui|juna, pod kontrolom mirovnih (Ico Voljevica, „Večernji list“) |snaga OUN.

Nikaragva, Violeta i Daniel mogli bi nakon ovoga da odahnu — posle dvomesečne neizvesnosti i pesimističkih predviđanja o neizbežnosti građanskog rata — ali i

i da što pre duboko udahnu pred . skok u more nerešenih problema. Slabosti Predsednica hrabro izjavljuje

Neprijatelj nema kod nas šta |da je sposobna da pomogne svojoj da traži. Mi smo jedni drugima |zemlji, ali to ne može sakriti činjeveć našli slabe tačke! („Politika |nicu da je neiskusan političar. Bez Ekspres“) obzira što je njen list „La prensa“

: postao simbol opozicije sandinistiSve Je mogu će ma i što je za birače bila privlačna

Može se očekivati da će neke |ne samo kao vesnik američke postranke, da bi privukle članove, |moći, već.i kao borac (i udovica oglasiti da se članarina plaća u'|borca) protiv nekadašnje diktatutri rate, bez učešća i žiranata.|re, može se reći da je ipak, bila („,Grubišnopoljski list“) predsednički kandidat — figura

A -

drži simbolični kišobran „Solidar- .

KONGRES POLJSKE „SOLIDARNOSTI“

znaku Valense

h Valensa ponovo vuče sve konce u pokretu „Solidarno

skauta — na kojoj piše: „Ja sam naj

zahteva da se već idućeg proleća, znači prevremeno, održe slobodni parlamentarni izbori i opštenarodni referendum za izbor predsednika republike.

Bilo je na kongresu i ekstremnih stavova i predloga, koji ipak nisu naišli na odobravanje delegata, naprotiv. Jedan od takvih predloga glasio je otprilike ovako: osuditi sve one koji su bilo kad bili pripadnici PURP-a, oduzeti im imovinu. i zajedno s porodicama proterati ih u — Sibir. To je, očigledno, bilo preterivanje, jer se i u kongresnoj dvorani, među delegatima „Solidarnosti“, nalazi veliki broj onih koji su nekad takođe bili članovi komunističke partije.

Ovom predlogu suprotstavilo

UOČI POSETE DE KUELJARA ALBANIJI

Niko ne beži o.

:|Vlada u Tirani se priprema da, tokom posete generalnog sekretara OUN Albaniji, prikrije pravu sliku o si.

st“ a I—soa

2“ _

OČIGLEDNO ZADOVOLJAN: Valensa sa kar

katurom — poklon veći demokrata na svetu

se nekoliko delegata. Jedan od njih, Zbignjev Bujak, apelovao je za toleranciju, ukazujući na sVe češće i opasnije pojave nacionalizma i antisemitizma.

Ministar rada i socijalne politike, inače nekad jedan od najvidljivijih savetnika „Solidarnosti“, Jacek Kuronj pozvao je sindikat da sarađuje s vladom. Sličan predlog uputio je i premijer Mazovjecki. Imamo ekonomski program, ali nemamo program socijalne politike. — rekao je Kuronj. — Takav program treba da -realizuje čitavo društvo, a glavnu ulogu morao bi da odigra sindikat. Ako se sindikat ne bude svađao s vladom — od njega neće biti ništa. Ali, ako ne

sva prava. Dovešće mu „odabra- aprila — prema pisanju ovdašnje

ne” Severnoepirce koji će mu potvrditi da žive u potpunoj slobodi, pokazaće mu njihove škole. Nije samo jasno da li će, možda, ovim

dišta, muzeje, ili mesta za igranke. Poslednjih dana zabeležen je,

IZBEGLICE

Dvostruka pon

Jedan od najuspešnijih programa Ujedinjenih nacija za izbeglice u Africi je program pomoći mozambičkim izbeglicama koji traže azil u Malaviju i ima ih preko pola

i miliona. To su mahom seljaci koji

beže pred četrnaestogodišnjim građanskim ratom koji se u Mozambiku vodi između vladinih snaga i pobunjeničke grupe koja

PRED PREDSEDNIČKU SMENU U NIKARAGVI

Spasavanje mira i

Violeta Barios de Ćamoro preuzima 25. aprila najvišu vlast u zemlji. nje obećanja o nacionalnom pomirenju, zemlje koja nosi dubok pečat sandinizma

UNO, labave koalicije 14 partija najrazličitijih boja, ;

Tri struje

Unutar koalicije već je došlo do podela oko pitanja privatizacije državnih preduzeća i kontrole armije. Dok jedni prete da će „svi koji ne podrže privatizaciju morati da odu iz Ujedinjene nacionalne opozicije“, drugi kažu da „samo sanjaju oni što misle da mogu sve da privatizuju“. Najumerenija struja, koju čine najbliži. savetodavci Violete Ćamoro, traže načine zajedničkog života sa poraženim sandinistima, ali najorganizovanijom i najujedinjenijom (opozicionom) političkom snagom.

Nikaragvanska. privreda, dovedena u katastrofalno stanje, jedan je od najvećih problema koji očekuju predsednicu. Sva duža ograničenja struje, nedostatak benzina,

nagli rast cena, i raširena, pojava. pravljena zaliha hrane podižu:

temperaturu u situaciji kad radnički sindikati već ionako prete generalnim štrajkom. Mada su SAD ukinule trgovinski embargo, a Džordž Buš Nikaragvi obećao 800 miliona dolara ekonomske pomoći, strahuje se da je već kasno da se spreči privredni slom. ;

| Fransisko Majorha, ekonomski savetnik Violete Ćamoro, najavljuje kao prve korake nove vlade zaustavljanje inflacije, ograničenje državnih troškova, oživljavanje poljoprivrede i novu valutnu jedi-

štampe — prebeglo je osam lica, među kojima i jedan voinik o ko-

jem se ne iznose pojedinosti. Go-

tovo svi su pripadnici grčke manji-

neralnog sekretara Ujedinjenih povodom, otvoriti i neku od mno- ne, koja — kako tvrde zvaničnici u nacija Peresa de Kueljara, pokuša- gih pravoslavnih crkava koje su Tirani va da prikrije pravo stanje u toj već godinama pretvorene u skla- de

— „uživa sva prava i sloboZašto ti ljudi rizikuju i život, samo đa bi pobegli iz „raja“ Ramiza

zatvor u mestu Spač, u kome je bi- inače, talas bekstava albanskih Aljije? Na to pitanje u Tirani ne lo 1200 kažnjenika, većinom lica državljana u Grčku. Od desetog: mogu da odgovore, mada je jedno

? oc

sve teže i kad je septembra 1986. godine 50 hiljada ljudi prešlo granicu tokom jednog meseca, vlada Malavija zatražila je međunarodnu pomoć, pozivajući Visokog komesara za izbeglice OUN da pomogne u tadašnjem vanrednom stanju.

Kako bi se smanjio pritisak na vladin budžet, OUN su pomogle jačanje lokalnih vlada u Malaviju obezbeđujući im stručnu razvojnu

nicu „zlatnu kordobu“. Njegova je

„procena da je zemiji narednih godina za oporavak neophodno po 500 miliona dolara godišnje. Teško da će Nikaragva pribaviti ovaj novac, čak i uz ponuđenu japansku pomoć. Da su izbori održani samo godinu ranije, američki izvori bili bi mnogo darežljiviji, ali danas je Nikaragva niže na američkoj listi prioriteta u poređenju sa nekim drugim zemljama koje su je preduhitrile tražeći pomoć.

Sanđinističican zaostavština

Kad je o vojsci reč, mada Danijel Ortega uporno ponavlja da će svu vlast predati nasicdnici, sandinistički vojni krugovi nesumnjivo žele da armija i policija ostanu netaknute. Predsednica je, međutim, obećala da će vojne snage drastično smanjiti, depolitizovati ih i promeniti im ime. Prema pisanju londonskog „Fajnenšel tajmsa“ javna je tajna da će kandidat za predsednika Parlamenta koga predlaže Violeta Ćamoro dobiti potrebnu podršku sandinističkih poslanika ukoliko Umberto Ortega (Danielov brat) ostane na čelu vojske, doduše pod upravom civilnog ministra odbrane. Ovde je, naime, reč o još jednom neslaganju unutar UNO, oko izbora predsednika skupštine. Predsednica podržava ekonomistu umerenjaka Alfreda

a politički savet UNO izMirjam Argueljo, predstav-

vesnu

BORBA, utorak 24.

april 1990. strana

bude razumno sarađivao s vladom — takođe ništa od njega.

Jako se do pre koju godinu i sam borio za određivanje izvesnop socijalnog. minimuma, Kuronj ja takav predlog delegata sada odba. cio, tvrdeći da „takva kategorija ne postoji“ i dodajući: „ne znam nikoga ko bi pristao na minimalni

nivo života“. Kao da zaboravlja da

mnogi ovde žive i ispod tog minimuma. : Povodom izbora. Valense za

predsednika „Solidarnosti“, pred.

sednik senata, prof. Andžej Stel: |

mahovski kaže da je to apsolutno normalno i da bi bio iskreno začuđen da je rezultat bio drugačiji, „Današnja vremena zahvatevaju

lične autoritete, postoji takva pod. |

svesna čežnja. Valensa je jedan od njih. Da je na izborima podbedio neko drugi, bilo bi to prekidanje tradicija i kontinuiteta pokreta. U čemu je fenomen Valense? Možda upravo u tome što ume da u najpogodnije vreme izrazi najbolje želje ljudi. A pošto se atmosfera i potrebe menjaju, to se i Valensine izjave ponekad talasaju poput vremena u planinama.

Kongres završava rad u utorak ji ova poslednja dva dana biće usmerena na prevazilaženje i razrešenje

još prisutne dileme: kako da „Soli.

darnost“ i dalje bude pokret sindi. kalne orijentacije koji brani interese radnika, a da, istovremeno, time ne naškodi reformama („svoje“) vlade premijera Mazovjeckog?

N. BURZAN

lonra

jasno: niko ne beži od dobra. Uglavnom je reč o mlađim osobama koje bez izuzetka pričaju o progonima i kršenju elementarnih ljudskih prava u toj zemlji. Oni sada svedoče i o grozničavim pripremama Tirane. kako bi se pred generalnim sekretarom Peresom de Kueljarom, koji uskoro stiže u posetu Tirani, prikrila prava slika Albanije. V. LAUĆ

pomoć u oblasti, zdravstva, snabdevanja vodom i u sanitarnoj 0blasti. Iskopano je hiljade bunara za izbeglice, ali i lokalno stanovništvo. Bolnice koje su izgradile OUN leče i stanovnike Maiavija i mozambičke izbeglice. Bolnice i klinike koje su ranije bile bez 0% novne medicinske opreme, bolje se snabdevaju od kako pristiže međunarodna pomoć.

(OUN)

lemokratije

ı najviš / — Od nje se očekuje ne samo ispunijt' već i oživljavanje privrede i demokratizacija ove latinoamerički

nika desne koalicione struje.

Jedno od pitanja koje se prel primopredaju vlasti sve češće Čuji tiče se sudbine imovine koju sandinisti konfiskovali po oba nju diktature. Revolucionafna Vi da je jednim dekretom iz 1979. pij svojila svu imovinu bivšeg diktat ra, ali i njegovih „rođaka“, pa 5 na udaru bili i oni koji nikakve Vt ze sa Somozom nisu imali i mn0! od takvih danas traže natrag sva)! imanja. Kako su se sandinisti trudili da preduhitre novu vladi, lien nedavno u skupštini 1 kon po kome državni stanovi ik 'Će ostaju u vlasništvu onih koji! ih nastanjivali do 25. februsi (dan izbora), oko 10 hiljada stani va ostaće u rukama bivših 50 nističkih zvaničnika ili saradni

\ Violeti Barios de Ćamoro II ; biti lako da, posle deset godi! sandinističke vladavine koja | obeležila gotovo svaku oblast vota, uzme konce u Svoje IU Sandinističke su bile i vojska ! licija, i štampa i radio. Dva jedin TV kanala u zemlji poznati su ka! SSTV-sandinistički televizijski 5 tem. Sandinistička zaostavštini i uništena privreda Nikaragve. |} li li da ispuni obećanje o nacio! nom pomirenju, predsednica ocenjuje se, morati da izbegava kobe i pravi mnoge komprom Nije reč samo o sprečavanju Pi đanskog rata, već i O OOĆaı a mira i spasavanju golog (pri

nog) života. ) G. TOMLJENO Vi

nja.(„Demokratija“) ji |

— 4.