Borba, 08. 02. 1994., str. 5
па но ћи
ВОКВА UTORAK 8. FEBRUAR 1994.
UOČI DANAŠNJEG NASTAVKA KONSTITUISANJA PARLAMENTA SRBIJE
Zasad moze i bez poipredsednika
Beograd. = Još je neizvesno kada će biti okončano konstituisa-
' nje novog parlamenta Srbije, ia-
ko danas ulazi već u&šreću nedelju, Jer se ne zna ishod političkog dogovaranja o podeli četiri potpredsednička mesta u ovom skupštinskom domu.
U prethodnom dvonedeljnom radu parlamenta, samo su verifikovani mandati poslanika i izabran predsednik koji je sazvao današnju sednicu, a da prethodno nije utvrdio dnevni red. Prema uobičajenom scenariju koji proizilazi iz Poslovnika danas bi trebalo da budu izabrana četiri. potpredsednika, članovi
23 skupštinska odbora, predstavnici u Veću republika saveznog parlamenta, kao i generalni sekterar Narodne skupštine.
Beograd. — Ono što je za зада роstignuto-kao čvrsti dogovor između Opozicije, a 1 opozicije i vlasti, je da će u poslaničke klubove ući svi poslanici. To znači da se traži kao nulta tačka dnevnog reda, ili kao proceduralna izmena, da se kvota za formi-
ZORAN ĐINĐIĆ
Nije reseno mesto predsednika Skupštine
vor o vladi paketom u kome bi se raspravljalo o predsedniku Skupštine. Ako Socijalistička partija smatra da smo sa predsednikom Skupštine završili i da treba preći na formiranje vlade, mi iz opozicije ćemo biti kategorični. Problem Skupštine nismo rešili a prazne potpredsedničke stolice samo su opomena socijalistima koji nisu dozvolili da na čelo parlamenta dođe čovek iz opozicije“.
„Ako socijalisti ne žele da pitanje predsednika Skupštine stave na dnevni red, onda neka ne stavljaju na dnevni red ni pitanje formiranja vlade. Socijalisti žele da imaju vlast, i u Skupštini i u vladi, a to se ne zove podela vlasti, već želja da se sa opozicijom samo deli odgovornost za posledice vlasti. Na takav neravnopravan dogovor opozicija nema razloga da pristane“, zaključio je Zoran Đinđić.
Jagodina (Tanjug). — Predsednik Demokratske stranke dr Zoran Đinđić izjavio je, pred današnje zasedanje Skupštine Srbije, da se nada da će socijalisti u narednim danima zasedanja Skupštine mesto predsednika parlamenta Srbije staviti opoziciji na raspolaganje, jer, u suprotnom, neće biti ni podrške ni učeš-.
ća opozicije u vladi Srbije.
„Mesto predsednika Skupštine Srbije u porekao je Đinđić u emisiji „Panorama“ Radio Jagodine. Đinđić ne osporava da je Dragan Tomić izabran za „ako socijalisti žele dogovor sa opozicijom o učešću u vladi narodnog jedinstva, onda mesto predsednika Skupštine Srbije mora biti stavljeno opoziciji
litičkom smislu nije rešeno“,
predsednika parlamenta, ali
na raspolaganje“.
„Demokratska stranka; nastavio je Đinđić, a uveren sam i cela opozicija, usloviće razgo-
Lako se može dogoditi da se pređe preko izbora potpredsednika, budući da su se prema dosadašnjim najavama, socijalisti odrekli sva četiri mesta, očito zadovoljni mestom predsedavajućeg; na to je, izgleda, spreman i deo opozicije, a DEPOS je u tome bio čak i izričit. Demokrate, koje su najavile da neće potpredsedničko mesto, nisu Zvanično povukle svog kandidata 'za ovu funkciju, Đorđa Bašića, kao, usotalom, ni radikali svog Dragana Todorovića. Uoči današnjeg zasedanja parlamenta nije se znalo da li će biti još kandidata. Sudeći prema tumačenju stručnih službi, parlament može punovažno da radi i bez potpredsednika čiji je, po Poslovni-
MILAN BOŽIĆ — {DEPOS)
ku, zadatak da pomažu predsedniku. Stoga bi, sledeći pomenuti scenario, parlament danas mogao da pređe na izbor svog generalnog sekretara, kojeg je dosad obično predlagao predsednik. Međutim, ne postoji formalna prepreka da to učine ı poslaničke grupe, (opozicija je već nagovestila da nije zadovoljna sadašnjim sekretarom, Ljiljanom }Petković). Sekretar je državni činovnik i ne može da bude poslanik, jer bi izgubio mandat.
Da bi zaokružio svoje konstituisanje, parlament bi trebalo da izabere i članove svojih rad-
- nih tela. Moguće je da se tim po-
vodom, na zahtev vojvođanskih Mađara, promeni deo Poslovni-
ka kojim bi se smanjio cenzus za formiranje poslaničkih grupa sa deset na pet poslanika (DZVM ima pet poslanika). Uslov da može da ima svog predstavnika u radnim telima parlamenta jeste da ima poslaničku grupu koja, opet, lakše može da učestvuje u raspodeli 20 poslaničkih mandata u Veću republika saveznog parlamenta. (SPS je najavio da će 10 mesta ustupiti opoziciji).
Šandor Pal, od kojeg i potiče ovaj predlog, У Еро је 83 potpisa. Međutim, nedostaje mu jedan da bi predlog mogao da bude stavljen na dnevni red van-
_-rednog zasedanja parlamenta.
\
Budući da ovo nije vanredno, već konstitutivno zasedanje, može se dogoditi da se i ovo pitanje reši političkim kompromisom. M.T.
e • | lii o. ___O Poipredsednici — osetljivo pitanje — Opozicija traži da ima većinu u svim odborima sa neparnim brojem članova i dvanaest predsednika odbora, socijalistima nude Jedanaest. Sporno i da li će SPS u Veću republi-
ka imati deset ili depet mesta
ranje poslaničkog kluba snizi na pet.
Oko toga postoji i načelna saglasnost
sa Socijalsitima i mi duboko verujemo da će se oni držati tog dogovora, i da će i oni podržati tu promenu, izjavio je juče za „Borbu“, Milan Božić poslanik Deposa i član SPO.
— Tek posle ove, nadam se jednoglasne, odluke, sledi raspodela mesta po odborima. E to je sad kritično pitanje, kaže dalje Božić. Kritično Zato Što opozicija, po meni s pravom, a šta socijalsiti misle drugo je pitanje, traži da ima većinu u svim odborima sa neparnim brojem članova, dok bi parne prepustila socija-
listima i kao znak dobre volje ne bi tražila svih dvadeset predsednika od dvadeset i tri odbora gde ima većinu, već bi, recimo, tražila dvanaest predsetlnika i dvanaest zamenika, a socijalistima, recimo, jedanaest predsednika i jedanaest zamenika odbora. To bi bila, eto, neka vrsta kompromisa. Ukoliko se to postigne onda su vrata za dalje razgovore otvorena, tvrdi Božić. Što se tiče mesta u Veću republika sporno je da li će socijalisti imati deset ili devet mesta, zavisno od toga da li će Mađari da dođu. Potpredsednici su već osetljivije pitanjc
jer to je neka vrsta simbola pristajanja na participiranje u upravljanju skupštinom posle onog neprijatnog glasanja koje je ostavilo loš utisak. Tako da to više nije tehničko pitanjc, razgovaranja, dogovaranja i trgovinc, мес je stvar osetljivosti trcnutka —
_ da li da se tako nešto prihvatiti posle
onog neprijatnog događaja. Postojc već indikacije da neke stranke neće da kandiduju potpredscdnikc, mislim čak da je Đinđić to i cksplicitno izjavio, ali s obzirom da se kod nas mišljenja menjaju iz dana u dan sačekajmo, kaže na kraju svoje izjavc Božić. 6. Katic
TOMISLAV NIKOLIĆ (SRS)
Ućesfvovacemo U radu odbora
Beograd. — Poslanici Srpske radikalne stranke će sigurno učestvovati u radu odbora republičke skupštine, „Borbu“ Tomislav Nikolić, šef poslaničkog kluba SRS u srpskom parlamentu i objašnjava: obaveza, a dogovor opozicije o tome još nije postignut, jer o tome nismo ni razpgo“ varali, ali se to može obaviti brzo ı lako, pred samo zasedanje skupštine“.
Nikolić tvrdi da radikali nisu učestvovali preko vikenda u pregovorima Opozicije ı SPS, a takođe nema ni informaciju „iz prve ruke“ o povlačenju kandidature Demokratske stranke za mesto potpredsednika srpske skupštine. kandidature još nije stiglo u skupštinu, a ako se pojavi onda ćemo i mi odustati od svog kandidata“
Radikali su, inače, već pripremili nekoliko zakonskih projekata koje će ponuditi skupštini na usvajnje, a po raspoloženju u stranci reklo bi se da jedva čekaju da zakonodavni rad dođe na dnevni red novog Parlamenta.
kaže za
„Rad u odborima je naša
„Povlačenje tc
— kaže Nikolić.
M.M.
Hrvatske snage .krše primirje
Knin (Tanjug). — Hrvatske snape i dalje krše primirje na severnodalmatinskom ratištu, na Širem benkovačkom području.
Tako su, kako saopštava Glavni štab Srpske Vojske Krajine, iz bestrzajnih topova i haubica dejstvovali po rejonu sela Biljana Gornjih. Zbog jačine vatre i ugroženosti ljudstva i materijalno tehničkih i borbenih sredstava srpske strane bile su primorane da uzvrate. Pri tome su agresorskim snagama, kako se navodi u saopštenju, uništili jedan tenk i jedan protivavionski top.
MUSLIMANSKO-HRVATSKI SUKOBI U BiH
&
Visoko i Kakanj nove mete
Beograd (Tanjug). — Srednjebosanski gradovi Visoko i Kakanj od juče su nove mete hrvatske dalekometne artiljerije i minobacača, javio je muslimanski Radio Sarajevo.
Hrvatske snage su iz reona Šikulja, kako tvrdi isti izvor, na uže gradsko područje Visokog ispalile pet minobacačakih projektila od kojih je sedam građana ranjeno. Velike materijalne štete pričinjene su na со nim objektima.
Komanda 309. muslimanske brigade saopštila je da je sa hrvatskih položaja iz pravca Kiseljaka ispaljeno devet projektila iz убесеупов bacača raketa koji su pali na uže gradsko pod-
ručje Kaknja. Pričinjena je znatna Paše šteta.
Ministarstvo odbrane Hrvatske Republike Herceg Bosne objavilo je juče, kako javlja Hrvatski radio, da su jedinice Hrvatskog veća odbrane (HVO) prekjuče u borbama kod Kiseljaka zauzele važna uporišta muslimanske vojske u selima Velika Sotnica i Granići.
Jedinice HVO juče su, kako tvrdi isti izvor, odbranile i položaje oko sela Karaule i Viništa, severno od Žepča. Odbijen je i topovsko pešadijski napad a limanskih snaga južno od tog grada.
Novinska agencija Herceg Bosne Habena javila je da na busovačkom frontu musliman-
ska vojska “izaziva pucajući tromblonima i snajperima po svim položajima jedinica HVO.
Juče, nešto posle osam sati hrvatske snage su višecevnim bacačima raketa tukle samo središte Mostara, tvrdi muslimanski Radio. u najnovijim borbama, prema istom izvoru, na muslimanskoj strani poginula su tri civila, jedan u Blagaju, a dva u Potocima. Ranjen je veći broj civila, dok se podaci o eventualnim žrtvama u muslimanskoj vojsci ne navode.
Srbi, koji su pre dva dana izašli iz dela Mostara pod hrvatskom kontrolom, tvrde da na desnoj obali Ncretve skoro svakodnevno ginu civili i vojnici od muslimanskih snajpera.
VOJISLAV ŠEŠELJ U CRNOJ GORI
Nema raskola medu radikalima
Podgorica. Nakon višednevnog boravka u Crnoj Gori, tokom kojeg je imao i neformalan susret sa predsjednikom Momirom Bulatovićem, lider SRS Vojislav Šešelj Je novinarima prenio Svoje zadovoljstvo zbog napredovanja svoje stranke u Crnoj Gori i njene organizacione zaokruženosti. O susretu sa Bulatovićem, pošto je bio neformalan, nije želeo da govori ništa osim da su pretresli aktuelna pitanja, pa je najveći dio konferencije protekao u tumačenju razloga najnovijih sukoba unutar SRS Crnc Gore.
Negirajući da je, boraveći u CG, igdje primijetio raskol u stranci, Šešelj je zaključio da će priče o tome prestati Onog 'теnutka kada se prestane davati publicitet grupi bivših radikala, koja je, po njegovom sudu, pre-
_ Šla na pozicije Liberalnog savc-
za. Toj grupi Šešelj nije negirao pravo da osnuje svoju stranku, a njihovo fraKcionaštvo objasnio Je nezadovoljstvom Radovana Vukčevića, Dušana Boškovića i Slavoljuba Šoškića time što nisu izabrani u Glavnu otadžbinsku upravu.
Posebno je o bivšem predsjedniku SRS CG, Radovanu Vukčeviću iznio negativan stav, navodeći! da je, prije nekoliko
mjeseci, 00 u Ššoferšajbnu svojih kola ı to prikazao kao pokušaj atentata. Pomenuta trojica isključena su iz stranke i nj/ma će prestati ı mandat saveznih poslanika. Na njihova mjesta uskočiće Dragoslav Kljajević, advokat iz Bijelog Polja, Dimitrije Bismiljak iz Berana i Slobodan „Nikotić iz Bara.
Na optužbu Milike Dačevića — Čeka, bivšeg člana SRS i bivšeg vojvode, da se Šešclj nedav: no kockao na Palama sa nekim muslimanima i izgubio 120.000 njemačkiH maraka, vođa radikala je odgovorio da su to gluposti. Kao krajnje ncumjesnu ocijenio je nedavnu konstataciju Dušana Boškovića, da bi se nasilniM stvaranjem velikc Srbije išlo naruku crnogorskim scparatistima. Šešclj nije negirao da jc cilj SRS stvaranje velikc Srbijc, ali do tog cilja radikali nemaju namjeru da dođu nasilnim sredstvima. Nasilje je JEdino prcdvidio za slučaj da ncko u Crnoj Gori krene u otvorenu pobunu radi otjcjepljenja dijela srpskc zemlje.
Šešelj ne bi imao ništa protiv da CrnA GorA ı Hercegovina budu jedna administrativna cjclina u budućoj srpskoj državi, jer je to isti narod. Na pitanja u vezi sa najnovijim zločinom u Sarajevu, Šešelj je rckao da mu to liči na slučaj u ulici Vase Miskina, a na potpitanje novinara „Borbe“ — koja bi to treća strana, o kojoj je govorio Momčilo Krajišnik, mogla biti zaintcrcsovana za nešto tako, odgovorio jc da o tome ne može nagađati.
D. Vukovic
Копо шћупа сед-
nica skupštine RSK 12. februara: neog-
rad. (Tanjug) — Konstituitivna sednica novog saziva Skupštinc Republike Srpske Krajine zakazana je za 12. februar, izjavio je Juče agenciji „Iskra“ predsednik dosadašnjeg skupštinskog saziva Mile Paspalj.
Na konstitutivnoj sednici krajinskog parlamenta, kako javlja „Iskra“, izvršiće se verifikacija poslaničkih mandata, polaganje zakletve Predsednika Republike Srpske Krajine i izbor predsednika ı potpredsednika Skupštine .