Borba, 21. 05. 1994., str. 20

1 je u preteškim vremenima izgovaган lepršave riječi, čak i za blagdan. Kao čovjek, vjernik i nosilac funkcije koju obnašam na smijem zbog Istine nikome da stvaram iluzije da smo na pragu ozarenja. Vaše pitanje, šta biste poručili vjernicima — pripadnicima islamske vjere, samo je naizgled jednostavno i lahko. I sam se pitam šta da poručim za ovaj Kurban bajram, blagdan Žrtve, ili Hadži bajram, blagdan hodočašća Ka'be u Mekki, pripadnicima islamske vjere i svim ljudima dobroželjnim. Istorija i ljudi koji su na nju zbiljski utjecali učinili su nas paštinicima poema i traktata o peru i maču koji se u srce umaču da istinu ispišu i pravdu istjeraju. Naš istorijski trenutak je isuviše prozaičan da bismo pjevali i filozofirali. Naša knjiga je davno spala na dva slova; slovo o miru, koji je naša prošlost, i slovo o nasilju — što je naša stvarnost. Apokaliptični jahači su nam pred vratima rima i Rima. Zovite ih како god hoćete. Ako ste okrenuti Magribu, zapadu, recite evropski — barbari; ako ste okrenuti Mašriku, istoku, recite orijentalski — zulumćari. А, najbolje je da ih ne zovete nikako, oni se : ne mogu dozvati ni svjesti na pameti, a šejian, satana se i ne doziva, lanet prokletstvo ga bilo. Bogu se od njega utječe.

Zulumćari nikada nisu sami, ali ni mi nismo sami: „Silnici jedni druge štite, a Alah štiti one koji ga se boje i grijeha klo-

e“ (Kur'an, Džasije 19). Kako protiv njih? U Kur'anu časnom stoji i ovo: „Nepravda se može uzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri se Allah će nagraditi; On uistinu ne-voli one koji nasilje čine“.

Ovo je u intervjuu NB, umjesto uobičajene bajramske poruke, rekao predsjednik Mešihata Islamske zajednice Crne Gore Idriz efendija Demirović, islamski teolog koji rijetko daje intervjue, izbjegava upotrebu prejakih riječi, i onih koje mogu da zvuče kao „dodvoravajući“ bilo kome.

Objašnjavajući značenje ovog muslimanskog praznika, podsjeća da se pojam i simbol Žrtve pojavljuje u svim monoteističkim religijama:

— Islamsko shvatanje suštine žrtve sastoji se u tome da musliman — vjernik bude spreman da žrtvuje sve svoje umne, duhovne i materijalne vrijednosti za ono dobro i one vrijednosti koje su po božijem mjerilu. Time opravdava svoje postojanje kao vjernik i kao ljudsko biće i sve ono što taj pojani podrazumijeva.

Od kada u islamu postoji tz vrsta žrtve — kurban, šte podrazumijeva klanje brava ili govečeta na ovaj praznik, čije se meso dijeli rodbini, komšijama?

— Ova vrsta Žrive datira od Ibrahima

{slamska zajednica je nadnacionalha | apolitična, | с у ra ili razgraduje države. Sadašnja samosfalnost nam nimalo ne prije, Ubijeđen sam da će'se dijelovi Jugoslavije jednom ponovo spojifi, ali ·· ireba vremena, zemljotres je bio prejak... =

preko sina Ismaila 1 Arapa. Njegova

"alejhiselama, božijeg poslanika, koji seu ~

z ambicija da siva- |.

Bibliji naziva Abraham, praotac Jevreja, a |

spremnost da u ime Stvoritelja žrtvuje sina Ismaila simbolizuje poimanje Žrtve uopšte. Po Bibliji on je trebalo da žrtvuje svog drugog sina Isaka, ali suština Žrtve je ista u svim velikim objavljenim religijama. ·

Monoteističke religije se ne deodiruju samo kad je riječ o poimanju i simbolu Žrtve? |

— Ponajmanje se dodiruju u simbolimz. Mnogo više se dodiruju u poimanju mikro i makro kosmosa, odnosa čovjek Bog. U, da tako kažem, „tehnici“ ispoljavanja tog odnosa postoje veće ili manje razlike, čak i velike.

Spoljašnje ispoljavanje ујеке зе пеkada stavlja u prvi plan?

— Upravo to. Mislim da ljudi često pridaju veći značaj toj „tehnici“ ispoljavanja vjere, toj spoljašnjoj, kako rekoste, strani, pri čemu zaboravljaju na suštinu. Ja bih se zadržao samo na pravim, istinskim vjernicima, okrenutim Bogu, koji su preko njega kao Univerzuma i Stvoritelja svega što postoji, okrenuti životu i svijetu.

Pokušaću da vam odgovorim na OVO pitanje kroz primjer jedne piramide. Ako pogledata njen temelj, onda ćete dočiti da su u njenoj osnovi krajnje tačke veoma udaljene. Ona se postupno sužava prema gore, a njen vrh u suštini predstavlja jednu tačku. To je tačka ukupnog spajanja. Tako je i sa-objavljenim religijama. ~

Vratimo se na islamski blagdan, koji je

i povod ovog razgovora. Naziva se i Hadži

bajrami, što znači hodočašće Ka'Dbe u Mekki. Ako se ne varam, to hodočašće je na početku predstavljaio, uslovno rečeno, neku vrstu sveislamskom: skupa — kongresa. Sada ie to postalo samo obred?

— Hadž ja3 jedna od obligatnih dužnosti svakog muslimana koji je u duhovnom smislu spreman da ispuni tu svoju dužnost, a da je pri tome materijalno Opskrbijen tako da njegova porodica ne osjeti nikakve poteškoće dok se on ne vrati. Hadž ima vjersku, duhovnu, životnu i.kolektivnu poentu.

U toku hadža osnovno je okretanje, obilaženje oka Ka be, a to znači okretanje oko jedne ose sa mislima prema jednoj centralnoj suštini. Istini, prema Bogu. To simbolizira našu zajedničku težnju ka toj vrhunskoj istini.

Uz to; da bismo svoju životnu misiju izvršili, neophodan je taj kolektivitet, zajednica — ummet, u kojoj se ne pravi nikakva razlika među ljudima po boji kože, nacionalnoj pripadnosti ili bilo kojoj drugoj osnovi. Izraz kongres, koji ste vi upotrijebili, пе može? se primjen:ti kad je riječ o hadžu,

- Jer se neki pojmovi, poput ovog koji ste

spomenuli, ne može prevesti na duhovni

= : __ Е

Авокабрнен јава 50 пат-ргед мета пета : ime. Zovite ih kako hoćete. Bio ste okrenuti Magribu, zapedu, recite evropski — barbmnri; she ste okrenuti Piožšrizu, istoku, recile orijemtalski — zulumćari. A. najbolje ie: de: ih ne zovete nikakc, oni se i ae mogu dezva#i ni svijesii mi poamett, m seitan se i ne doziva,

u

lenež ae bile

ra ri IC O O a aaeı

еЕББЕЕ

омт ргодонта ипато bogatu (тафајо хаједп Кков гасе | djelovanje,

Perceliseinle Islanisko zajedaiee nije dobre. One ne edgevara mentalnom i dukevnont sklopu običnih viernike koje mi presstavijeme. Nedam se da lo čak i

отватха оно ратсеПзапје песе dugo irajafi

jezik. Pojednostavljeno rečeno; hadž je islamskih vjernika ljudi okrenutih prema Bogu.

• — Ove godine, koliko sam saznao, niko od muslimana iz Crne Gore nije otišao na hadž?

— Nažalost, u pravu ste. Ovo je prva godina poslije niza decenija da niko od pripadnika Islamske zajednice Crne Gore nije otišao na hadž. Bilo je želja, interesovanja, ali opšte poznate okolnosti su uticale da niko ne ode. Nekoliko ljudi, koji rade u inostranstvu, a rodom su iz ove republi-

e, otišlo je na hadž, ali iz drugih zemalja.

Zašto je zabranjen pristup Ka'bi pri-

padnicima drugih vjera ne samo za vrije-

me hadža nego uopšte?

— Da bi neko ušao na taj prostor, mora biti u prvom ređu pripadnik islamske vjere. Da bi hadž bio valjan, neophodan je nijet — iskrena namjera da se to obavi. Tome mora da predstoji abdest — obredno pranje. Ukratko rečeno; neko može stupiti na to tlo samo iz vjerskih motiva. Uostalom, Ka'ba nije turistička atrakcija.

U svim religijama postoji određeni prostori u bogomoljama, na primjer, u koje ne mogu ući pripadnici drugih vjera ili žene.

Da bismo prosudili o jednoj vjeri, moramo shvatiti njenu suštinu i logikom vjere shvatiti vjerske propise, a ne našom svjetovnom logikom tumačiti je na svoj način.

Pripadnici islamske vjere, ne samo na prostorima bivše Jugoslavije, često upotrebljavaju izraz sabur-strpljenja. Šta ovaj pojam znači u širem smislu? —

— Taj pojam ne znači niukom slučaju predavanje sudbini, stihiji. To znači ustrainost na putu Istine. Najbolje tumačenje dao je poslednji božiji poslanik Muhamed alejhiselam, neka je blagosloven, uzimajući primjer ptice koja cio dan leti tragajući za hranom. Ako je do mraka ne nađe, strpljivo čeka novu zoru. a

Inače, ovaj pojam je među muslimanima često pogrešno shvaćen i tumačen, a posljedice toga se vide posebno u sadašnjem vremenu.

"de па ит ми ме 5 = islamska zajednica, тада

_Ste i u IVŽ БЕБЕ postojali kao Mešihat,

starjesinstvo Prija li vam STVO. у зада га робрита samostalnost? LI

—:Raspad Tslamske zajednice u bivšoj

ЧЕ

državi posljedica je raspada te države. ]slamska zajednica se morala da uklopi u trenutna kretanja na građanskoj i politižkoj sceni.

I ranije su mešihati imali operativnu samostalnost u republikama. Nije nam ni trebalo veći nivo te samostalnosti.

Odgovoriću vam veoma otvoreno: 52-dašnja samostalnost nam nimalo ne prija. Jer, muslimani u čitavom svijetu su braća po vjeri. Na ovim prostorima mi imamo nešto višc. Imamo bogatu tradiciju zajedničkog rada i djelovanja. Smatram da parcelisanje Islamske zajednice, po raznim kriterijumima, nije dobro. Ono ne odgovara mentalnom i duhovnom sklopu običnih vjernika, koje mi predstavljamo. Nadam se da to čak i organizaciono parcelisanje neće dugo trajati.

· Islamska zajednica je nadnacionalna i apolitična. Ona nije mogla, niti je imala ambicija, da stvara ili razgrađuje države. Ubijeđen sam da će se dijelovi bivše Jugoslavije neminovno, u nekom doglednom vremenu, ponovo logikom života, u najmanju ruku ekonomskom, povezati. Za to će trebati mnogo vremena, jer prejak je bio zemljotres. -

Mi kao Mešihat sarađujemo sa zvaničnim islamskim organizacijama i u tom p9gledu ne može se govoriti o nekakvoj ugroženosti, ali je sigurno da smo dosta izgubili u tom duhovnom jedinstvu zbog raspada Islamske zajednice bivše nam zajedničke države. Nadam se da je to za kratko vrijeme. Jedno vrijeme bila je u opticaju ideja o stvaranju neke vrste saveza islamskih zajednica sa prostora bivše Jugoslavije Као 1 Baikana?

— Rijaset, predsjedništvo Islamske zajednice na svom sastanku prošle godine, u punom sastavu, Fcrmirao jje ustavnu komisiju koja će da izradi jedan normativni akt O ustrojstvu Islamske zajednice nas čitavom prostoru bivše Tugoslavije u izinijenjenim okolnostima. Napisan je prijedlog tog dokumenta u kome se predviđa maksimal-

na samostalnost mešinata koji TOS đuscbnc da sarađuju, kao i sa is ЈП ша institucijama tu svijetu. ров сага п ВИ МЕ je došlo da sazivanja VEO e ТЕ кој; је (гарајо da usvoji taj akt. ae O dožioe do sazivanja tog najvišeg organa