Borba, 23. 07. 1994., str. 6
i
BORBA! SUBOTA-NEDELIA 23-24. JUL 1994. |
RASKRŠĆA MAKEDONSKE PRAVOSLAVNE CRKVE
Kome se рмуојен2
Odnosi MPC i SPS u ogledalu makedonske štampe: Akcije koje „sinhrono vode“ savezna vlada SRJ i SPC mogu Makedonsku pravoslavnu crkvu Još više udaljiti od Srpske pravoslavne crkve i drugih crkava koje se sa njom solidarišu e Ako ta akcija ne bude imala mere nije isključeno da MPC zatraži pokroviteljstvo Vatikana
Dragan Nikolić
dopisnik „Borbe” iz Skoplja
Skopski dnevnik „Večer“ je objavio da je poglavar Makedonske pravoslavne crkve arhiepiskop Mihailo u svome BOvOru prilikom osvećivanja kamena-temeljca nove saborne crkve u Kavadarcima „obelodanio jednu strašnu istinu, koju je čuo prilikom nedavne posete Republici Sloveniji od Makedonaca koji žive u toj zemlji“. Arhiepiskop Mihailo je rekao u Kavadarcima da su ga „tamošnji Makedonci, sa suzama u očima, molili da što pre u Sloveniju pošalje sveštenike iz Makedonije“, s obzirom da „srpski popovi nakon krštavanja našoj deci izdaju krštenice u kojima u rubrici nacionalnost upisuju Srbin ili Srpkinja“. Arhiepiskop Mihailo je još rekao u tom govoru da je makedonska crkva planirala „da uskoro u ovu prijateljsku zemlju pošalje makedonske sveštenike da bi tamošnje Makedonee spasili muka, koje im prave srpski popovi“.
„Militanine akcije srpskih vladika“
U makedonskoj štampi nije bilo komentara vesti koju je objavio skopski „Večer“. Pošto je poglavar Makedonske pravoslavne crkve Mihailo prihvatio nastavak ohridskih razgovora velikodostojnika dve crkve, koji je predložio vrh Srpske pravoslavne crkve, uz uslov da Sveti sinod SPC, povuče sve odluke koje Je u međuvremenu doneo, makedonska štampa je, uglavnom, bez komentara o odnosima između dve crkve.
U krugovima bliskim vrhu Makedonske pravoslavne crkve se drži da akcije Srpske pravoslavne crkve da se Makedonska crkva vrati kanonskom radu SPC „nemaju verski nego politički karakter“. Srpska crkva je „samo prethodnica srpskih militantnih krugova“, dok je vranjski vladika Pahomije „čelnik te prethodnice“. Tvrdi se da je ovaj vladika u Makedoniju dolazio ne da zadovolji duhovne potrebe vernika, nego da drži političke govore. U Komisiji za verska pitanja tvrde da je i njegov poslednji dolazak na granicu „bio samo provokacija,
koja treba da posluži za političku akciju Srpske crkve u južnoj Srbiji“.
Poglavar Makedonske crkve je odbacio optužbe da 'MPC nije u stanju da uredi crkveni život, da zaštiti verske objekte i da omogući duhovni život vernika. Ne postoji ni јеdan znak koji bi ukazivao da bi MPC mogla „da se vrati kanonskom jedinstvu SPC“, ali postoje znaci da „militantna akcija srpskih vladika“ dve crkve udaljuje jednu od druge, tako da se u Skoplju sve češće pominje da akcija srpskih vladika neće dovesti ni do unutar makedonskog crkvenog raskola, niti do vraćanja kanonskom jedinstvu, nego bi Makedonsku crkvu mogla naterati „na put Ukrajinske pravoslavne crkve“. >
Unijafstvo — mogući izlaz
iz corsokaka
U jednom od poslednjih brojeva nedeljnika „Puls” se kaže da se sve više „nameće tema unijanstva, kao mogućem putu za izlazak iz ćorsokaka u koji su zapela odnosi Makedonske pravoslavne crkve sa ostalim pravoslavnim crkvama“. Prema „Pulsu“, MPC je „potpuno zatvorena za javnost u pogledu ove teme zbog čega je ona i tabuizirana“. U tekstu se kaže da ova ideja „nije bila tuđa celoj seriji makedonskih delatnika, uključujući tu ı Goceta Delčeva, pošto im je bilo jasno da se od pravoslavne braće može očekivati proces uništavanja ı obezličavanja makedonske posebnosti“. Prema „Pulsu“, unijanstvo u Makedoniji nije uhvatilo dubljeg korena“, ali „unijatstvo nije ni mrtva.ideja“, pa se navodi da unijatska crkva u Rumuniji, formirana u 18. veku-i „zabranjena komunističkim dekretom“, „danas vodi spor za svoj
- legitimitet i imovinu vrednu
2500 crkava“. Prema „Pulsu“, niti je „srpsko-grčka ortodoksija čista duhovna uzvišenost“, niti je „Katolička crkva, suprotno tome, đavolska“. List kaže da sveštenstvo SPC danas ponovo oživljava klevetu o unijanstvu MPC, čime želi da se izazove gnev makedonskih vernika. To se bazira na „argumentima indukativne logike“ — papa u javnim obraćanjima
vlašću“, stala dekreta“. Na osnovu svega toga srpski vladika Lavrentije je
svim verskim “prethodno obelodanivši tezu
upotrebljava. makedonski jezik, „koga braća po veri i krvi
ne priznaju“, predstavnici
MPC 25 godina redovno posećuju grob Kirila i Metodija u
Rimu, pri čemu obavljaju i bo-
goslužbu, odnosi Makedonske crkve i makedonske države sa Vatikanom su dobri u MPC ne
neguju odvratnost prema Ka-
toličkoj crkvi kakvu iskazuje SPC“, dokaz, „tesna povezanost Mia-
i najzad kao poscban kedonske crkve sa svetovnom
s obzirom da je i na> „na OSnOVU зуегоупор
i izjavio „da je Makedonska
crkva na putu unijaćenja“.
„Krstaski pohod“ SPC
Prema „Pulsu“ SPC je ne semo
„stub srpske države“, nego i „nosilac niza političkih ideja, pa i krstaškog: pohoda u Bosni“, a srpsko sveštenstvo je „objavilo rat do istrebljenja zajednicama, -
da su svi ljudi božja čeda”“. Makedonski poglavar Mihailo je u više intervjua, datim makedonskih glasilima, ocenio da je za makedonske ver-
nike unijanstvo, koga zagova-
raju neki makedonski intelektualci, neprihvatljivo. Arhiepiskop zagovara dobre odnose
sa svim verskim zajednicama
u Makedoniji. Makedonske državne vlasti, kao i državni mediji, nastoje da dadnu isti tretman svim verskim zajednicama i vernicima. Međutim,
Mihailo je rekao da će se Ma-
kedonska crkva obratiti za pomoć Svetskoj zajednici crkava. Stoga akcije, koje sada „sinhrono vode" savezna vlada SRJ i Srpska pravoslavna crkva, mogu odvesti Makedonsku pravoslavnu crkvu još većem udaljavanju od SPC i drugih crkava koje se sa njom solidarišu. Ako ta akcija ne bude imala mere, nije isključeno da se zatraži ı pokroviteljstvo
Vatikana.
Protokol koga su potpisali makedonska vlada i predstavnici srpske nacionalnosti u Makedoniji predviđa osnivanje srpske crkvene zajednice u Makedoniji, ali je taj protokol od strane vranjanskog vladike Pahomije jedan dan posle potpisivanja ocenjen kao „izdajnički“. REŠAVANJE HRVATSKO — SLOVENAČKOG „TURISTIČKOG“ SPORA
Hrvatska ukinula pomoć izbeglicama Hrvafimq!
Beograd, Tanjug. — Hrvatska je ukinula pomoć hrvatskim izbeglicama u naselju Pinetu i muslimanskim u kampu Borozija, saznaje se u krugovima bliskim Visokom komesarijatu UN za izbeglice (UNHCR).
Hrvatska vlada je odlučila da u Boroziju preseli 1.028 hrvatskih izbeglica iz naselja Pinetu,
a više od 1.000 muslimanskih iz kampa raseli u improvizovana prihvatilišta.
Hrvati su se usprotivili premeštanju—tvrde isti krugovi jer u Boroziji nema ni najosnOVnijih uslova za život, dok se muslimani protive zbog toga što se uslovi u lokacijama na koje bi trebalo da odu još gori nego u Boroziji.
AGENCIISKI CENIAR BORBA ACB PROPAGANDA MARKETINC TEL/FAX: 241-151
OGLASI
Osim toga, Hrvati ne pristaju na raseljavanje i razdvajanje, a ni da budu zajedno sa Muslimanima, pa je zato i odlučeno da iz kampa u Boroziji budu izbačeni Muslimani.
Kako bi jedne i druge primorali na poslušnost, hrvatska vlada im je ukinula izbeglički status i uskratila svaku pomoć.
АС AGENCIJSKI CENTAR
BORBA
PROPAGANDA, RR
TEL/FAX: 334-652
Majzoslužniji za novu državu: Papa Jovan Pavle Drugi i Difrih Genser" 2
USKORO U SELCU NA BRAČU
Б
Spomenik Papi pored Gensera
Zagreb, Tanjug. — Pored nedavno podignutog spomenika Genšeru, u mestu Selce na Braču naći će se i spomenik Papi Jovanu Pavlu Drugom, odlučili su meštani, odazivajući se inicijativi Župskog ureda.
Kada projekat buđe realizo-"
van, piše „Slobodna Dalmacija“,
„sigurno je da će baš spomenik Svetom Ocu postati zaštitni znak Selca, pošto je nesumnjiva
· uloga Pape Vojtile kao najvećeg
zagovornika međunarodnog priznanja Hrvatske, naravno uz sve ostalo što Je kao vrhovni poglavar Katoličke crkve napravio za Lijepu našu“.
Glavni inicijator podizanja spomenika Papi župnik don Stanko Jerčić izražava Čvrsto
uverenje da je „među svim stranim prijateljima Hrvatske rnjenoj borbi za samostalnost i dobijanje međunarodnog priznanja najviše doprineo Papa Jovan Pavle Drugi”. Jerčić ističe da „možda priznanja Hrvatske nikad ne bi ni bilo da nije bilo is=koraka Vatikana“.
U Selcu su krajem 1993. podigli spomenik Hansu Ditrihu: Genšeru, ali je on već „potam-. neo“ otkrićem da je bivši ministar inostranih poslova Nemačke bio pripadnik Nacističke stranke. Splitski nedeljnik zaključuje da problema s aktuelnim projektom „podizanja spomenika Papi „sigurno neće biti".
NACIONALISTIČKA AFERA NA FESTIVALU DETETA U ŠIBENIKU
Dečak Srbin otvorio smofru, direktor mora da ode
Zagreb, Tanjug. — Međunarodni dečji festival u Šibeniku, koji je nedavno održan, otvorio Je Je-
dan dečak čiji je otac Srbin, pa
. se zbog toga traži ostavka direk-
tora festivala.
Na sednici gradskog veća Šibenika, „kako обауезтауајџ „Vjesnik“ ı „Nedeljna Dalmacija“, postavljeno je pitanje, ujedno i optužnica protiv direktora festivala Ante Pulića, „zašto je ovogodišnji festival otvorio dečak Luka Čanković, koji je po ocu Srbin?“
„Uz toliko dece naših palih branitelja i policajaca, zar da je-
dan Luka Čanković otvara Šibenski festival?” — pitali su većnici iz vladajuće stranke HDZ. Direktor festivala je optužen ı zbog toga što se delila „Monografija Jugoslovenskog festivala
deteta“. " Direktor i reditelj kažu da dc-
te nisu pitali za nacionalnost, a.
Monografija je štampana još 1990. godine, pa je deljena uz propratni tekst objašnjenja.
Po završetku festivala, od direktora Pulića je, iza zatvorenih vrata, „u informativnom razgovoru“, zatraženo da napusti ti funkciju.
SLOVENIJA i HRVATSKA ODLOŽILE PREGOVORE O GRANICI pb ~ ои озепа „1тдомта
ili arbitraza? Stevan Sicarov
dopisnik „Borbe”
— Slovenija i Hrvatska do daljeg odlažu pregovore o granici, a susret premijera dr Janeza Drnovšeka i Nikice Valentića najavljen za danas u Петр neće se održati.
Slovenački premijer Je РА nio da „nema potrebe” za одггаvanjem sastanka, jer su i Slovenija i Hrvatska u pregovorima došle do „krajnjih tačaka“. To, po rečima dr Drnovšeka, pokazuje da je Hrvatska spremna da Sloveniji prepusti kontrolu većeg dela Piranskog zaliva, ali ne i izlaz na otvoreno more. Slovenija ustrajava na zahtevu da ima neposredan teritorijalni pristup otvorenom moru i traži drugačiju podelu Piranskog zaliva.
Slovenija će sada morati da
-iz Ljubljane
prouči da li će pristati na ponu-
đeno rešenje ili će prihvatiti iz rečenu spremnost Hrvatske da se pri određivanju morske granice ide na međunarodnu arbitražu. Pri tom je slovenački premijer izrazio sumnju da rešenje međunarodne arbitraže ne bi za Sloveniju bilo~bolje od hrvatskog predloga.
Što se tiče predloga odbora za. međunarodne odnose slovenačkog parlamenta da Slovenija od Hrvatske u Istri zahteva kopnenu granicu na reci Mirni, kao južnoj liniji tršćanske „zone B“ iz 1954. godine, dr Drnovšek je upozorio da bi ozvaničavanje. takvog stava dodatno zaoštrilo odnose sa susedima. Ako bi se. to potvrdilo u slovenačoim par-· lamentu, Hrvatska bi granicu na | Mirni razumela kao teritorijalne · težnje Slovenije, upozorio Je slo. venački DIGI;