Borba, 21. 01. 2009., str. 6

6 Borba

Sreda, 21. januar 2009,

Pravda

Ove godine počinje primena humanijih kaznenih mer:

Umesto da čame U zalv

ŽIVORAD MARKULIĆ ZORICA NIKOLIĆ

asilnik koji u tuči neko-

me pelomi ruku ubu

duće će, prema slobodnoj sudijskoj proceni, moći, po kazni, da čisti kanalizaciju ili da čita slabovidim pacijentima u bolnici, umesto da čami u zatvorskoj ćeliji.

U Srbiji trenutno 15 osuđenika za lakša krivična dela čeka na izdržavanje sankcije društveno korisnog rada, koja se prime njuje kao alternativa zatvorskoj kazni,

Načelnik Uprave za izvršenje

РАДИО

zavodskih sankcija pri Ministarstvu pravde Damir Joka objašnjava da je za primenu ove mere, koja je propisana Krivičnim zakonikom Republike Srbije, potrebno potpisivanje ugovora s javnim ustanovama ı kojima će osuđenici izdržavati kazne. Ugovor s preduzećima je trebalo je da bude potpisan pre Nove godine ali je zbog praznika i tehničkih problema to odloženo, dodao je Joka.

Pomoćnik ministra pravde Slobodan Homen rekao je za „Borbu" da se upravo ovih dana pregovara s preduzećima u kojima bi trebalo da se sprovodi sankci-

ja rada u javnom interesu. On očekuje da će ugovori biti zaključeni u naredna dva meseca. Bivši golman Fudbalskog kluba Partizan Đorđe Pantić za sada je jedini u Srbiji, zbog napada na protivničkog igrača, kažnjen društveno korisnim radom. Pantićje pre tri godine kažnjen s 30 sati društveno korisnog rada u Institutu za transfuziju krvi u Beogradu zbog fizičkog napada na fudbalera Crvene zvezde Boška Jankovića. Tokom izdržavanja kazne, napominje on, dovodio je saigrače da daju krv. „Nije mi to predstavljalo problem. Bolje je da neko pomogne

LA CTAPMX 3AHATA

Ручно рађени предмети мајстора

старих заната

ГАЛЕРИЈА И СУВЕНИРНИЦА

поре Та Ре ет

Уникатни, ручно рађени Па И

УНУТРАШЊА СТАМБОЛ КАПИЈА

radskatvrdjava.co.yu

ОК,

drugima tako što će raditi, nego da sedi u zatvoru. Mada, mislim da je bilo mnogo gorih slučajeva

na utakmicama od mog, pa igrači nisu bili kažnjavani“, rekao je on za Borbu.

Krivičnim zakonikom Srbije, donetim 2005. godine, predviđeno je da osuđenici za lakša krivična dela, za koja je zaprećena novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, mogu kaznu odslužiti obavljanjem rada u javnom interesu.

Dužina trajanja kazne društveno korisnog rada propisana je Krivičnim zakonikom Republike Srbije na period od 30 do 180 dana, a osuđenici će raditi u ustanovama komunalnog, ekološkog, zdravstvenog ili humanitarnog karaktera 60 sati mesečno.

Po zakonu, kazne koje podrazumevaju trogodišnji boravak u zatvoru izriču se zbog nanošenja lakših telesnih povreda, sprečavanje

glasanja na biračkom mestu, povredu sloboda i prava čoveka, versku irasnu netrpeljivost, prinudu

ili falsifikovanje rezultata izbora. U taj korpus spadaju i protivzakonit pretres stana, prostorija ili lica, učestvovanje u tuči u kojoj je neko ubijen ili teško povređen, nezakonito vođenje štrajka, krađa pokretne imovine i prevara.

· Prepuni zalvori

U srpskim zatvorima nalazi se oko 9.500 osuđenika, dok su realni kapaciteti za smeštaj oko 6.000.

Od ukupno 7.933 osuđe-

„ nih 2007. godine, 6.842 osuđe- „ _ nojena kazne do tri godine _ zatvora.

Da li će počinilac služiti kaznu u vodovodu ili u zatvoru zavisi od procene sudije, ali i pristanka osuđenika. Sud može da umanji sankciju društveno korisnograda za četvrtinu, u slučaju dobrog vladanja, odnosno da je za. meni kaznom zatvora u slučaju lošeg.

Joka kaže da je prednost kažnjavanja društveno korisnim radom ta što će osuđenici zadržati svoja radna mesta, ukoliko su zaposleni, pošto će kaznu izdržavati van radnog vremena. On dodaje da će time delimično biti rasterećeni i zatvori, koji su prepuni.

Advokat Vladimir Horovec kaže da najavljene mere predstavljaju napredak u sistemu kažnjavanja jer, kako ocenjuje, standardne zatvorske kazne nisu pokazale očekivane rezultate,

„U Kazneno-popravnim institucijama sve se svodi na izolaciju, dok je prevaspitanje zanemareno“, kaže on.

Advokat Radivoj Paunović smatra da ovakav predlog jeste rešenje za ljude koji nisu „pravi kriminalci“, a njegov kolega Veljko Delibašić podseća da je takva praksa u svetu pokazala dobre rezultate.