Borba, 30. 04. 2009., str. 4

| _ Вођа

Četvrtak - nedelja, 30. april - 3. maj 2009,

„Finansiranie капака

Dva miliona Judoslovena bilo u SK, danas milion 6radana Srbiie u sirankama

(rodišnje članarine u strankama iznose od 50 do 12.000 dinara, a f/nkcioneri od mesečnih primanja uglavnom izdvajaju od pet do 10) odsto za stranku

MARINA OBRADOVIĆ

grada CK u Novom Beogra-

du, danas poznata kao Pa-

lata „Ušće“ u vlasništvu biznismena Petra Matića, sagrađena je od partijske članarine koju su građani bivše SFRJ uplaćivali Savezu komunista Jugoslavije.

General Stevan Mirković podseća da je SKJ imao oko dva miliona članova tako da su se velike sume novca slivale u stranačku kasu.

„Ko je imao najveće plate izdvajao je 1,5 do dva odsto od svoje zarade i to je tada bila dobra para. Oni s manjim primanjima davali su manje novca, a bilo je i onih koji su oslobođeni plaćanja članarine zbog niskih primanja“, rekao je za „Borbu“ Mirković.

Građani Srbije se, bar prema dostupnim podacima, rado vezuju za stranke i u pluralizmu, ali teško se može utvrditi koliko se novca od partijskih članarina slije u njihove kase. Svaki šesti građanin koji ima pravo glasa član je jedne od političkih stranaka, a oko 1,1 milion građana ima člansku kartu jedne od osam najvećih političkih stranaka u Srbiji.

Prema zvaničnim podacima, u Srbijije registrovano 617 političkih organizacija od kojih je aktivno 550. Procenjuje se da će posle usvajanja novog zakona o političkim strankama na političkoj sceni opstati samo dvadesetak partija. Trenutno, iz republičkog budžeta novac dobija 21 stranka koja ima predstavnike u Skupštini Srbije a, osim toga, jedan od glavnih izvora finansiranja partija predstavlja godišnja članarina.

Demokratska stranka je u svom finansijskom izveštaju navela da je prošle godine imala oko 50 miliona dinara prihoda od članarina.

Prema dostupnim podacima, najbrojnija politička partija u Srbiji je Srpska radikalna stranka. Poslanik SRS Aleksandar Martinović navodi da radikali imaju oko 400.000 registrovanih članova.

„Na godišnjem nivou članarina iznosi 80 dinara i nije se menja-

la u poslednje tri godine. Ona je jednaka za sve članove, od predsednika stranke pa do običnih članova“, rekao je Martinović za „Borbu“, ne precizirajući koliko je radikala, u međuvremenu, prešlo u tabor Srpske napredne stranke Tomislava Nikolića.

Iz podataka koje iznose radikali, proizilazi da se od partijske članarine u budžet SRS godišnje slije 32 miliona dinara.

Sledeća po broju članova je Demokratska stranka. Prema podacima s njenog sajta, člansku kartu DS ima 164.881 građanin, Čak 104.840 demokrata ima završenu srednju školu, njih 21.711 ima diplomu fakulteta, a ova stranka ima i 1.032 magistra i 574 doktora nauka. Za đake, studente, penzionere i nezaposlene godišnja članarina u DS iznosi 100 dinara, a zaposleni plaćaju 300 dinara. Članovi DS koji su izabrani ili postavljeni na državne fun-

Potrebno samo 100 potpisa

Prema sadašnjim propisima, za osnivanje političke stranke dovoljno je prikupiti potpise 100 punoletnih građana. Novi zakon o političkim strankama predviđa da se taj broj poveća na 5.000 punoletnih i poslovno sposobnih građana Srbije, a za partije nacionalnih manjina potreban je manji broj potpisa. Takođe, novi zakon predviđa da stranke svake osme godine obnove prijavu za upis u registar. U Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu procenjuju da će posle preregistracije stranaka

JP preostati dvadesetak partija, dok će se taj broj posle dva izbor- |

| na ciklusa smanjiti na pet-šest aktivnih stranaka.

kcije izdvajaju oko pet odsto od mesečnih primanja.

G17 plus ima 76.326 članova, a u toj stranci je članarina dobrovoljna i iznosi 600 dinara, dok fu-

nkcioneri uplaćuju partiji različite sume. Tako je članarina predsednika mesnih odbora G 17 plus 800 dinara, članova Predsedništva 6.000, a predsednika stranke 12.000 dinara.

Milan Janković, šef službe za odnose s javnošću Liberalno demokratske partije, kaže da je ova stranka do sada podelila oko 60.000 članskih karata.

„Članarinu utvrđuje svaki opštinski odbor posebno, dok stranački funkcioneri mesečno izdvajaju po pet odsto od svoje plate”, rekao Janković za „Borbu“.

Portparol Socijalističke stranke Srbije Đorđe Milićević kaže da ta stranka nema preciznu dokumentaciju o broju svojih članova.

„Procenjujemo da imamo više od90.000 članova. Od maja prošle

' godine do danas izdali smo 40.000

kartica samo za nove članove i one

koji su svoje stare kartice izgubili. Članarina nije obavezna već je na dobrovoljnoj bazi jer u ovakvoj finansijskoj situaciji ne možemo zahtevati da naši članovi redovno plaćaju“, rekao je Milićević „Borbi“. Inače, funkcioneri SPS, prema nezvaničnim informacijama, u partijski budžet uplaćuju 10 odsto mesečne zarade.

U Demokratskoj stranci Srbije tvrde da trenutno imaju oko 90.000 članova.

„Naša članarina iznosi od 50 do 10.000 dinara, u zavisnosti od položaja i funkcije koju imaju naši članovi“, objasnili su u DSS. U Novoj Srbiji kažu da imaju približan broj članova kao i DSS. Međutim, u NS se članarina ne naplaćuje. Najmlađa politička stranka u Srbiji - Srpska napredna stranka, za nekoliko meseci postojanja je registrovala oko 98.000 članova

il Yrevan Mirkovic ~

koji godišnje moraju da izdvoje po 100 dinara.

lako s ponosom ističu podatke o broju članova, partijski funkcionerine barataju podacima o tome koliko su oni ažurni u plaćanju članarine. Ni jedna stranka neredovnim platišama ne oduzima člansku kartu, međutim, neke stranke, poput SRS i DS, donele su odluke da samo članovi koji redovno plaćaju obaveze mogu biti kandidovani na partijske i državne funkcije.

~ пи —

Fondovi bivše SFR} su kvaziprivalna preduzeća

BOJANA ŠKRNJIĆ

ondovi SFHJ, koji i danas rade u Beogradu )rerasl|| kvaziprivatna preduzeća koja tespolašu sredi + države koje više nema, ни

„lako pravno to ne izgleda baš tako, faktičkitosu preduzeća“, kaže za „Borbu“ Miljenko Dereta, нон tor „Građanskih inicijativa“, 'vršni dini,

Direktor i 10 zaposlenih koji su na platnom spisku F SFRJ za kreditiranje bržeg razvoja nedovoljno rezvi = publika i autonomnih pokrajina i Fonda za биље 3 većanja zaposlenosti u privredno nedovoljno tnavijenim || Ре zito emigracionim područjima ne primaju platu iz Рив i tvrde da su se u vreme krize odlučili da novac dobijen odka, mata na kredite koje su te institucije davale u prošlosti obe nu plasirajući ga u startap kredite o kojima niko ništa ne |

Ne postoji reklama ni konkurs na koji bi zainteresovani je duzetnici početnici mogli da se prijave, a čak ni ministarpod čijom su ingerencijom ne zna ništa o tome,

„Mislim da je u godini Darvina to što takve institucije J_d postoje i rade naš doprinos očuvanju vrsta. Postavlja «e tanje ko radi u tim fondovima države koje već odavno == ko ih plaća, kako ti ljudi mogu да raspolažu novcem koji e

inokreditori dali državi, tako nešto nije moguće bez odobre nja Vlade Srbije. Ti fondovi bi mogli da budu spojeni u |edat ida budu korisni, ali bi morali da promene imei Vlada bi oz ljno morala da ih kontroliše. Ne znam ni od koga bi sada jav nost mogla da zatraži podatke o radu tih fondova, posle rž spada SFRJ, to svakako ne može biti poverenik za informa cije jer je on organ druge države, Srbije", rekao je Dereta.

Direktor Fonda za finansiranje zaposlenosti Miroljub Po kuševski ranije je rekao „Borbi“ da taj fond dodeljuje start u; kredite, da čak postoje i kriterijumi na osnovu kojih se oni deljuju, samo je ostalo nejasno kako zainteresovani mogu da konkurišu i ko donosi konačnu odluku u čije ruke će otići» vac. Takođe, nije jasno ni ko kontroliše kako se kredit kof? stii da li preduzeća koja su ga dobila nakon toga порме ва stavljaju da rade.

Nadležni ministar Sulejman Ugljanin kaže рак да тије 12 čno da fondovi dodeljuju kredite.

„Prema informacijama koje sam dobio od Fonda, oni već godinama nisu dodelili nijedan kredit“, kaže za „Borba Ugljanin, ministar bez portfelja, zadužen za održivi razvoj I*dovoljno rezvijenih područja.

Fondovi stare SFRJ se ipak neće ugasiti, a njihovo spajan# u Fond za održivi razvoj nerazvijenih područja Srbije,! lo bi da više odgovara trenutnim potrebama Srbije, veruj Ugljanin. Prema njegovim rečima, Fond za održivi razvoj Ре razvijenih opština mogao bi da stvori povoljan stimulativi# ambijent za strana ulaganja, a time i podsticaj zapošljavanji u nedovoljno razvijenim opštinama, pa bi kroz taj stari vi Fond nerazvijeni mogli da koriste novac iz IPA (опдоа Буто pske unije. ra ;

„Inicijativa je upućena na razmatranje Vladi iočekujem 8 lo brzo objedinjavanje ova dva Fonda u jedan, Fond za živi razvoj nerazvijenih područja, koji je pril zođen ту ma i standardima današnjice. Tim činom od dve skupe 0 skorisne administracije koje nikom ne služe | пе даји гег tate izvući ćemo ono što će dati vidljive rezultate U газуоје nerazvijenih opština. Od dva skupa fonda napravićemo jeftin, elikasan i funkcionalan“, kaže za „Borbu” | gljanin.

Dakle, ministar Ugljanin govori o smanjivanju državne

мене ај ЈУ пекао да Ре ministracije iako je pre dve nedelje za „Вогђи ге пдом ne dobijaju nikakav novac iz budžeta.

| ____A