Danas

Povucite Zakon koji ukida autonomiju univerziteta

Beograd - Mi, učesnici Dvanaestog. skupa evropskih časopisa kulture, odlučno se protivimo Zakonu o univerzitetu nedavno usvojenom u Skupštini Srbije, koji je po svojoj sirovosti i isključivosti, nezapamćen u Evropi, a čiji je krajnji cilj da ukine akademsku i intelektualnu slobodu u Srbiji - ocenili su urednici 42 uticajna evropska časopisa kulture, koji su sredinom juna u Parizu napisali Otvoreno pismo, Apel Skupštini Srbije. Ugledni evropski intelektualci apeluju da se „neođložno i kategorično preispita Zakon o univerzitetu", a posebno odredbe koje se odnose na imenovanje rukovodilaca i prava zaposlenib na univerzitetima, - Aktivno i otvoreno podržavamo nastavnike i saradnike koji se opiru Zakonu. Verujemo da je uz pomoć međunarodnog političkog, moralnog i pravnog pritiska moguće übediti Vladu Srbije da povuče Zakon koji predstavlja kraj autonomije Univerziteta - piše, pored ostalog u Apelu. Urednici najznačajnijih evropskih časopisa iz oblasti kulture, kažu, da će ukoliko njihov Apel ne rezultira, biti primorani da pokrenu „otvoreniju javnu i medijsku kampanju u međunarodnoj štampi u Evropi i Americi". Pismo, adresirano na predsednika Skupštine Srbije, Dragana Tomića, pre tri dana je uručeno nadležnim službama parlamenta. L. J.

Apel 42 mednika evropskih časopisa

Danas Kongres nezavisnih taksista

Beograd - Granski sindikat taksi vozača i autoprevoznika „Nezavisnost" danas u Beogradu održava Drugi vanredni Kongres, na kome će delegati iz 11 povereništava širom Srbije izabrati novo rukovodstvo, usaglasiti Statut sa Statutom UGS i usvojiti Programsku izjavu. Pored 33 delegata, Kongresja će prisustvov 'i Branislav Čanak predsedmk sindikata „Nezavisnost" i dva profesora sa Saobraćajnog fakulteta u Novom Sadu.

S. Lnkovit

Posle žetve marka - 6,5

Objašnjenje Grnpe 17 nezavisnih ekonomista

Pare nisu štampane, nema mesta panici, sve je državni scenario

Beograd - Novčana masa u Jugoslaviji nije promenjena i još iznosi 8,9 milijardi dinara. Trenutni monetarni udar izazvaJa je država, a ne Narodna banka Jugoslavije - upozorio je juče na konferenciji za novinare dr Mlađan Dinkić, koordinator grupe nezavišnih ekonomista G-17. Država je na ulicu izbacila izvesnu količinu dinara i tako inicijalno podstakia rast kursa. Istovremeno su instruirali državne

žiraino plaćaju marku sedam i po dinara. - Cilj dižave je da pokupi što više dinara, uz prodaju što manje deviza. Državna korist na kursnoj razlici od oko 50 miliona dinara, biće iskorišćeni za otkup poljoprivrednih proizvoda od seljaka, ali ne treba zanemariti ni ličnu korist političkog establišmenta - tvrdi Dinkić, koji smatra da je devizni udar pri kraju i da se početkom ne-

Cmogorci će morati da uvedu konvertibilni perper

Dinkić je upozorio na mogućnost da Crna Gora uvede dvovalutni sistem: dinar i konvertibilni perper. - To nije dobro za suverenost monetarnog sistema SRJ, ab Crnogocima, koji planiraju sveobuhvatne privredne reforme uz pomoć stranog kapitala, neophođna je stabilna valuta. Crnogorskoj vlasti Miiorad Dodik je učinio uslugu.

dilere da na ulici pronose priče da će benzin poskupeti na devet dinara. Time se građani, koji su navikli da odnos jednakosti između nemačke marke i litra benzina, podstiču da kupuju devize po kursu od sedam dinara. Preduzeća kojima dospevaju devizne obaveze primorana su da

delje može očekivati stabilizacija uličnog kursa na nivou između 5,2 i 6,5 dinara, dok će se žiralni vratiti na 6,8 dinara. Trenutna posledica biće poskupljenje uvoznih proizvoda, za taj procenat opašće realna kupovna moć građana, Dinkić je ponudio dva obra-

zloženja, a manje verovatna mogućnost je da su u opdcaj pušteni dinari iz Republike Srpske, jer je „Centralna banka RS, položila deviznu protivvrednost u depozit NBJ kada je uvela dinar kao sredstvo plaćanja. Sada, kada ih povlači, trebalo bi da ih otkupi od NBJ, ali pitanje je da li su te devize već potrošene. Reainija mogućnost je da je za monetami udar iskorišćen novac iz Srbije, pošto je na žiroračunima banaka 180 miliona

FOTO: ROJTERS

dinara manje nego krajem maja. Došlo je do promene strukture novčane mase, u kojoj gotov novac sada u&stvuje sa 47, umesto ranijih 45 odsto, tako da je, prema mišljenju G-17, razlika u ~kešu“ od 200 miliona dinara, mogla biti upotrebljena za devizni udar. - lako će kurs od septembra rasti postepeno, to će biti mnogo opasnije i plašim se da će to biti uvod u hiperinflaciju - kaže Dinkić. A M.

Drljević: Crna Gora se brani od inflacije

Podgorica - Potpredsjednik Vlade Republike Crne Gore Slavko Drljević, povodom najnovijeg strmoglavog pada vrijednosti domaće valute, ocijenio je da Cmoj Gori, koja je iscrpila svoje rezerve, ne preostaje ništa đrugo, nego da se sama, autonomno brani od ovakvih udara. „Uzroci najnovijeg skoka marke su tamo gdje su oduvijek i bili i na koje sam više puta upozoravao. Savezna država i Centralna banka kontrolišu opticaj novca samo za račun dužničkog lobija, a faktura se na

kraju ispostavlja narodu" - kazao je Drljević, rezignirano dodajući da se već umorio od priče o tim stvarima, ističući da se ~one moraju rješavati, a ne samo o njima prlčati". „Vlada Crne Gore se uveliko iscrpila primjenom svog programa zaštite standarda građana i privrede od posljedica prethodne devaivacije, pa ako nastupi još jedna devalvacija, Crnoj Gori ne preostaje ništa drugo, nego da se sama, autonomno brani od ovakvih monetarnih udara". C. D.

Marka zauzela novi start

Podgoriai - Direktor cmogorske Filijale Narođne banke Jugoslavije Petar Vujović, ocijenio je da najnoviji pad vrijednosti dtnara nije ekscesna pojava, već da je „kurs zauzeo novu startnu poziciju sa koje će se te3co vraćati", ukazujući da deviznih rezervi kojima bi se branio kurs nema, te da je spoljnopolitički deficit već dosegao cifm od 500 miliona dolara'. - lako je u Bosni promovisana konvertibilna marka kao sredstvo plaćanja, do sada Republiku Srpsku niko zvanično nije isključio iz monetamog sistem SRJ, pa se dinari prelivaju kod nas i mijenjaju za marke - rekao je Vujović, dodajući da postoje i dmgi uzroci ~va Ija dodad i situdju na Kosovu i velika socijalna davanja“. ~Ne vjerujem da je nagli skok marke na crnom tržištu izazvan akdjom Ijudi koji su na čelu veliMli državnih firmi i poslovnih banaka, kako bi namjemim promjenama kursa stekh dobit Bio bih zadovoljan da je tako, jer bi to značilo da se radi 0 ekscesu i kurs bi se brzo vratio“ - odjenip je Vujović, dodajući da se ovđje dešava nešto dmgo. M. D.

Usmeni nalog zbog Kosova i sukcesije

Tragom novog emharga na uvoz slovenačke rohe

Beograd - Jugoslovenska carina je krajem juna, kada su Slovenci slavili Dan državnosti, sprečila u SRJ ulazak nekoliko desetina šlepera sa slovenačkom robom. lako je Drnovšekova vlada nekoliko puta intervenisala povodom ove mere jugoslovenske strane, zvanični Beograd je sve proteste zvanične Ljubljane ignorisao, tvrde slovenački mediji. Većina slovenačkih medija pretpostavlja da se radi o reprizi pritisaka i ucena srpske strane kako bi se Slovenija privolela da omekša svoje stavove u vezi sa Kosovom i sukcesijom. Jedan slovenački privrednik je, međutim, izjavio kako se šuška o strahu srpske strane da pojedinci iz Slovenije, naklonjeni albanskim separatistima, „uvežbavaju doluranje oružja" OVK, kako su to svojevremeno činili za račun Zagreba i Sarajeva. Pretpostavljajući da su izjave slovenačkih zvaničnika povodom kosovsko-metohijske

krize osnovni razlog kaznenih mera Beograda, slovenački mediji upozoravaju da je i prvi ovogodišnji embargo usledio nakon izjava slovenačkog ministra spoljnih poslova Borisa Frelca da će Slovenija u Savetu bezbednosti glasati za ekonomske sankcije protiv SRJ, i podržati vojnu intervenciju na Kosovu. Slična gledišta o kosovskom problemu iznosili su i opozicioni političari u Sloveniji. Vodja sloveničkih socijaldemokrata Janez Janša, čak je zahtevao da Slovenija bude prva država koja bi priznala Republiku Kosovo. lako se Kučan javno izjasnio protiv otcepljenja Kosova od SRJ, to nije pomoglo normalizaciji privrednih odnosa izmedju dve države. Sporna tačka je i neslaganje o sukcesiji, jer slovenačka strana ne prihvata zalrtev SRJ da bude jedini sukcesor, zastupajući tezu da su svih pet država nastalih raspadom SFRJ ravnopravne naslednice bivše zajedničke države.

Jugoslovenska strana se uzdržava u komentarima o embargu na uvoz slovenačke robe. Predsednik Privredne komore Srbije Momir Pavlićević, kako za Danas prenosi službenica u PKS, izjavio je da nije upoznat sa tom problematikom, tako da o tome ne može ništa da kaže. Predsednid PKJ Mihajlo Milojević i direktor Savezne uprave carina Mihalj Kertes, juče su bili na sastancima. Službenici Carine u Subotici i Horgošu upučuju na Saveznu upravu carina s obrazloženjem ~da nisu nadležni da daju bilo kakve informacije u vezi sa ovim slučajem". Ekononaist Vladimir Kravčuk, dobar poznavalac slovenačko- jugoslovenskih odnosa, izrazio je sumnju da je o zabrani uvoza slovenačke robe doneta zvanična odluka, i izneo pretpostavku da je to „verovatno bio usmeni nalog". M.S.

Petak, 3. jul 1998 ouol ljJ(_ .o 1

17