Ekonomist

402

kakove posledice iz namjeravanog opterećenja inostranog uglja visoke kalorične vrednosti uvoznom carinom nastati moraju.

Prelazeći na proizvndnju koksa, to je općenito poznato, da se koks za loženje u našim domaćim plinarama proizvadja u sasvim nedostatnoj količini a i to samo iz inostranoga uglja. Produkcije metalurgičnog i industrijskog koksa ali u opće nema, pa prema tome nema ni potrebe zaštite. Uvedenjem carine па оуај koks opet bi sama naša industrija pogodjena bila, te bi joj se i tim onemogućila konkurencija sa inostranim ртодикита,

Prema vestima, koje su зе već do sada raznašale u predmetu carinjenja inostranoga uglja, pročula se je i ta,.da postoji namera podvrći carini samo onaj ugalj koji ima ispod 6.000 kalorja. Ovakav uvet i postupak pokazati će se u praksi nemogućim, jer se na temelju jednostavne pregledbe nikada neće тос! ро саппskim organima konstatovati, koliko koji ugalj ima kalorija. Prema tome će se morati iz svakog vagona ili šlepera vaditi: mustra i ovu slati na analizu, što neće biti samo na štetu preduzeća, koja ugalj nabavljaju (usled gubitka vremena i troškova), već će osobito štetno delovati i na ukupni saobraćaj, budući da će vagoni čekajući posledak analize općem prometu stegmuti biti. Općenito je nadalje poznato, da jedan te isti ugalj analiziran u raznim Јађога- | копјата pokazuje najraznolikije analitičke рода ке је tako pored vanredne štete po privredu, neće nikada postojati sigurnost ispravne analize. . :

O razmstranju ovoga celoga pitanja ocarinjenja uglja 110strane provenijencije, ne možemo propustiti da se ne озугпето ! na posljedice socijalne prirode, koje цуедепјет takove carine neminovno morajy nastati. ;

Nesumnjivo je, da je jedna od prvih i neobhodnih potreba, pružiti našoj domaćoj industriji i privredi mogućnost ı podlogii za što jači i uspešniji otpor proliv imostrane konkurencije. Uvedenjem zaštitne carine na kameni uglen i koks biti će ali sva naša industrija i privreda u neugodnoj situaciji, da će moral skuplje prodncirati a na korist inostrane konkurencije. Neminovna posledica: poskupljenje naših domaćih artikala u najboljem slučaju, ali vjerojatnije još, obustava mnogih pogona usled nemogućnosti konkurencije, otpuštanje činovništva i radništva na hiljade i hiljade i tim znatno povećavanje nezaposlenosti, koja je i onako u celoj našoj državi silne dimensije zauzela. Moramo si konačno staviii