Ekonomist

20

- naročito ti južnim krajevima saobraćaj se vrlo slabo odvija. To se najbolje vidi iz ovih podataka. Prema službenim podacima u drugoj polovini 1919. g. bilo je na pr. u području beogradske direkcije Žželjeznica 8.825 vozova prema 25.515 u сод. 1912. 1 324.167 neto tone prometa prema 1,632012 u god. 1912. |

Na glavnom našem tržištu u Italiji dominira Austrija, koja iskorišćuje zategnute političke odnose između lItialije i naše Države i baca onamo viškove svoje proizvodnje, većim delom uštede prošlih godina.

Prema podacima centralne uprave ı Fin. delegacija iznosi naš celokupni izvoz građevnog drveta u [о] godini 36.183 1. са 18.9 mil. din. vrednosti. No službena statistika navodi ı dmuge podatke, dobivene od carinarnica, koji su mnogo niži izjavljujući istodobno, da ni jedni ni drugi podaci nisu pouzdani.

Ne navodi se, kuda je išao taj izvoz, aliiz talijanske statistike doznajemo da je onamo iz naše države izvezeno te godine svega 3414 tona, dok je iz Austrije izvezeno 78.367 tona drveta.

Godina 1920.

Kaolično stanje na željenicama traje cele godine. Željeznički pragovi su truli, tračnice istrošene, nema lokomotiva, nema vagona, nema radionica za popravak velikog broja pokvarenog voznog parka.

Potražba za građevnim mekim drvetom je velika. Cena mu skače sa 1000 kruna na 1.400 i 1.600 k. pod jesen, ali nedostatak u saobraćajnim srestvima onemogućuje iskorišćenje konjunkture. Oseća se sva težina reči Rusa Mertensa: „Šta koristi imati obilnu žetvu pšenice i basnoslovne mase izvrsnog drveta, kada nema mogućnosti, da se ovi mnogo traženi artikli doture do svetskog tržišta“.

Dok je za četinare povoljna konjunktura, potražba za tvrdim, drvetom je vrlo mala, usled čega se pod konac godine oseća mali nazadak cena. jj

Na svetskom tržištu, naročito u Engleskoj, naša slavonska hrastovina dolazi uvek pod imenom mađarskog i austrijskog drveta i ništa se ne poduzimlje, da se ta tražena roba prestavi pod imenom naše nove države. |

Uz saobraćajne poteškoće prave zapreke izvozu i izvozne takse, koje neke vrsti drveta uopće ne podnose, kao na pr. bukva, a teško se oseća i nedostatak izvozne luke na severnomi Jadranu.

Općenito se opaža na tržištu ivrdog drveta neka suzdržlji—