Ekonomist

324

odmorom, ako ne i slobodnom subotom po podne, nadmašuje sedmicu od sedam radnih dana. Skpaćivanje radnog vremena imalo je dvojako dejstvo: (1) usavršavanje industrijske opreme boljom organizacijom posla; (2) porast Hzičke snage radnika. Usavršavanju industrijske opreme nametale su se ipak izvesne granice: već visok stupanj usavršenosti, potrebno vreme za Vaspostavljanje novih mašina, teškoće oko pribavljanja novih indusrijskih naprava, naročito u prvim poratnim godinama, priroda posla koja zahteva neprestano prisustvo radnika. Poboljšanje organizacije posla sastoji se u napretku podele rada, u specijalizaciji fabrikacije, strožem izboru radnika, u prikladnijem dodeljivanju posla, u razки stručne obuke, u boljem rasporedu prekida, u pojačavanju nadzora i discipline. Skraćivanje pak radnog vremena, sem pojačanja fizičke snage radnika, utiče na obnavljanje porodičnog ı društvenoo života, razvija obrazovamost i suzbija alkoholizam. Utvrdjeno je isto tako da produžavanjem radnog vremena, prekovremenim radom ild. kod radnika nastupa instiktivno usporavanje u ritmu rada, što dela kao automatski proces samo-održatja. Umereni rad ne samo da jača proizvodni зпаси radnika; on uvećava inftensivnost pa stoga i količinu, jača kvalitet, smanjuje odsustvu, uspostavlja urednost ı stabilnost u poslu. Radni dan od od osam časova dela i kao činjenica na uzdizanje morala što pak povoljno upliviše na prinos radnika. Valja međutim zabeležiti da je skraćivanjem radnog vremena, prinos radnikov prema угеmenskoj jedinici porastao najviše u siučajima gde je ljudski ејеmenat od prvobitnog značaja, a mašina od sporednog ı Obrnuto, najmanje u slučajima gde mašina igra presudnu ulogu. Ma da u različitim stupnjima, jačanje je svugdi zapažemo, izuzev retkih i sasvim izvanrednih slučaja. Kao ishod vaspostavljanja radnog dana od osam časova, sistem nagradjivanja po prinosu zahvata SVe više maha.

сл

Је li zavođenje radnog vremena od osam časova bilo činjenicom delicine proizvodnje? | vrh opširme i iscrpne studije odcovor mora biti oprezan. Vrlo često radnici se nalažahu izniremi preteranim zamorom, ili nedovoljnom ishranom za vreme rata. Usavršavanje industrijske opreme spulavala je valutna kriza. 1 ono što je važno za procenu, sistem nagradivanja koji je bio na snazi u prvim poratnim godinama, nije bio sistem nagrade prema prinosu, već sistem nagrade prema vremenu. U sveopštoj privrednoj krizi materialna dobit koja se ističe skraćivanjem radnog vremena,