Ekonomist

705

Slabljenje devizne zalihe moramo najprvo uzeti kao loš znak za stanje naše platežne bilance, Jer smanjenje devizne zalihe pod današnjim prilikama znači da je potražnja za stranim plaćevnim sredstvima znaino veća od ponude ı da Je taj manjak morala popuniti Narodna Banka iz svoje zalihe. Drugo, opadanje devizne zalihe može dovesti u pitanje ı stabilnost kursa dinara, Jer Narodna Banka može samo tako dugo intervenirati na burzama i držati kurs dinara, koliko raspolaže sa stranim devizama, da tako može pokriti svu tražnju. A kako bi ponovne oscilacije dinara dovele u težak položaj svu našu privredu ı kako bi proces konsolidacije naših privrednih prilika bio opet odgođen, moramo sve poduzeti da spriječimo bilo koje oscilacije kursa dinara, u prvom геди пјесоу pad.

Za uzdržati kurs Jedne valute na izvjesnoj vismi potrebno je pre svega raspolacati sa dovoljnom zalhihom stranih deviza. Tek ako је ta zaliha tako velika, da može zadovoljiti svaku potražnju, za kurs dotične valute nema nikakove opasnosti. Isto kao što Je ranije, koncentracija znatnih iznosa zlata kod pojedine emisijone banke, davalo punu garanciju za stabilnost te valute, isto tako danas posjed znatnih iznosa stranih deviza garancija je za kurs pojedme valute.

Veoma Je teško postaviti Jedno pravilo koliko mora iznašati devizna zaliha pojedine emisijone banke da se kurs dotične valute zadrži na izvjesnom nivou. Ako dotična zemlja ima pasivnu platežnu bilancu onda naravno devizna zaliha mora da je mnogo veća, dok u državama u kojima su privredne prilike već toliko konsolidovane, da je uspostavljena izvjJesna ravnoteža, devizna zaliha može biti ı manja.

Prije rata kao myjerlo dali Je Jedna zlatna valuta dovoljno fundirana uzimao se odnos između veličine opticaja ı zlatne žalihe, pa ako Je opticaj bio pokriven sa najmanje Jednom trećinom u zlatu, smatralo se da za fundiranje ne prijeti nikakva opasnost. Nu redovito, pokriće je uvjek bilo povoljnije, pa Je veoma često opticaj bio ı sa više od polovine pokriven zlatom. Analogno tome, moglo bi se danas uzeti kao mjerilom, odnos između opticaja ı metalne podloge, računajući u ovu ne samo zlato nego ı razne devize, naravno preračunate po njihovom dnevnom kursu. Za i poslije rata, kad je izmjena novčanica u zlatni novac obustavljena, u svoj Evropi, zaliha stranih deviza pojedine emisijone banke igra skoro veću ulogu nego sama zaliha zlata ı danas sve

BROHOMHOT 46