Ekonomist

918

П

Jednu znatnu iznimku u tom pogledu daje nam doktorska teza universe u Baselu g. Dr. Branka Aleksander. U prvom redu što tretira Jedno važno pitanje koje kod nas uopće nije tretirano, a drugo po načinu obradbe. Mi nemamo ni na našem jeziku a koliko mi je poznato ne postoji ni na jednom stranom jeziku, djelo koje bi nam dalo jedan cjelokupan prikaz našeg noyčarstva. Pogotovo je u prečanskim krajevima potpuno nepoznato kakoyve su bile novčane prilike u predratnoj Srbiji a u Srbiji sigurno opet malo tko pozna kakove su bile prilike u djelovima Austro-Ugarske koji su danas sastavni dio naše države. U svakom slučaju ovo je prva knjiga y kojoj je uzeto u pretres ı ocjenu čitavo naše bankarstvo, prije, za i poslije rata. Samo je za žaliti da je sticanjem prilika ova knjiga izašla u njemačkom jeziku, pa se opet događa da se o nekim našim pitanjima daleko bolje možemo informirati iz strane a ne iz naše literature.

Dr. Aleksander dijeli svoju radnju u tri djela: u predratni, ratni te poratni razvitak. Kako je i jasno, govoreći o stanju našeg novčarstva prije rata mora redom da prikazuje stanje u Srbiji te pojedinim djelovima bivše AustroUgasrke, budući da u ono doba veze između novčanih zavoda pojedinog područja bile su minimalne. Za vrijeme rata, zbog okupacije opet može biti govora lih o razvitku novčarstva u krajevima bivše Monarhije a tek u trećem, poratnom djelu može se spominjati naše novčarstvo kao jedna cjelina budući da tek sada može biti govora o većoj expanziji našeg novčarstva i o njegovom djelovanju diljem čitave naše države.

U prvom djelu pisac nam u zbijenoj formi daje jedan odličan prikaz našeg novčarstva u pojedinim djelovima naše sadašnje države služeći se bogato statističkim materijalom do kojega je mogao doči dugim traganjem, daje nam i tačan prikaz našeg predratnog novčarstva obzirom na pojedine poslovne grane. Tako je prikazan rad emisijonih banaka u Srbiji bilo u našim krajevima Monarhije. Specijalna je pažnja posvećena hipotekarnom Ктеditu i njegovoj organizaciji i podaci koji su tu sakupljeni od znatne su vrijednosti za uporedbu između predratnog i današnjeg stanja.

U trećem djelu koji je posvećen našem današnjem novčarsivu pisac na temelju najnovijih statističkih podataka do kojih se je na bilo koji način moglo doči prikazuje nam najprvo djelovanje Narodne Banke, zatim daje jedan kratak prikaz razvitka naše valute a onda se specijalno bavi pitanjem stranog: kapitala u našem novčarstvu. Obzirom na veze koje autor ima sa našim privrednim krugovima tu nam daje neke podatke iinformacije koje na drugom mjestu ne možemo naći. Specijalna pažnja posvećena je koncentraciji i expanziji našeg novčarstva tako da je i za iri naša najveća novčana zayoda izradio i poseban prikaz njihovog angažmana kod pojedinih novčanih zavoda, industrijalnih i trgovačkih poduzeća. Iz ovoga prikaza jasno se vidi, u kojoj su mjeri pojedini vodeći novčani zavodi izrayvno angažirani u našoj privredi.

Pri koncu pisac, opet na temelju obilno upotrebljenog statističkog: materijala kojeg je ı sam pisac u većini slućajeva morao sam sakupljati i srediti, daje nam prikaz pojedine poslovne grane našeg poratnog novčarstva,ito ne samo za novčane zavode u užem smislu rijeći već ı razne štedionice, seoske zadruge i slično.