Ekonomist

120

Predlog da зе izgradi pruga br. 59 naime Split—MetkovićKotor najbolje pokazuje koliko su dotičnim predlagačima poznati ekonomski momenti kod izgradnje jedne pruge. Ta pruga koja bi bila duga ceca 300 kilometara koštala bi najmanje 2 milijarde dinara, a ne bi nosila ni toliko koliko bi se mogli platiti čuvari pruge. Primjerice za talijanske državne željeznice rak su rana upravo pruge koje idu uz obalu mora, Jedna iz Venecije do Brindisi, a druga od Genove pa do Napulja. Takove pruge, nemaju nikakova robnog prometa a taj odlučuje za rentabilitet Jedne pruge, a putnički promet nije redovito snatan. Kod nas bi slučaj bio to još manje, prvo što obzirom na mali broj stanovnika koji Žive u našem Primorju, a drugo što se naš svijet daleko rađe vozi parobrodima. Uvjereni smo da na pruzi Split—_Kotor ne bi godišnje bilo robnog prometa ni od nekoliko vagona dok bi putnika bilo samo onda kad bi bilo uzburkano more.

Prema planu kojeg je izradila saobraćajna konferencija mi bi u najskorije vrijeme dobili nekoliko novih željezničkih čvyorišta. Tako Bihać, koji do pred tri-četiri godine nije uopće imao željeznice, sad bi imao vezu osim one postojeće sa Bosanskim Novim, sa Plitvicama i Senjem, sa Kninom i Splitom a na koncu i sa Karlovcem. Mi bi zbilja bili zahvalni kad bi bar jedan član te konferencije bio u položaju da nam opravda izgradnju pruge Karlovac—Dihać. Slično je i sa Kninom koji bi imao dobiti uskotračnu vezu sa Šibenikom te Sinjem a normalno-tračnu ne samo sa Bihaćem nego i sa Biogradom na moru ı sa Novigradom.

Južna Srbija upravo је poplavljena sa novim prugama 1 to sve sa normalnotračnim. Premda je Južna Srbija po broju stanovnika veoma slabo naseljena, a po privrednoj radinosti daleko zaostaje za drugim krajevima naše države, ipak bi se tu imalo graditi novih pruga kao da smo u industrijskim predjelima Češke, Belgije ili zapadne Njemačke. Koliko god tu igrali znatnu ulogu strategički obziri, ipak i takovi zahtjevi moraju voditi računa o Нпапејаћ то prilikama države kao i o potrebama, i to privrednim potrebama drugih krajeva. а

Prijedlog o pruzi Bjelina, Brčko, Dubica kad se ukaže potreba dupliranja koloseka Dubica —Vinkovci—Indija opet pokazuje kojim se dilentatizmom radilo pri sastavljanju ove osnove. Dok druge države idu za time da kod iole jačeg prometa zavedu dvostruki kolosek jer se na takovim prugama dade svladati daleko veći promet nego na dvije jednotračne paralelne pruge, mi bi di-