Ekonomist

346

Pošto Je prekomorska plovidba po svetu svakoj naciji slobodna, to se razume samo po sebi da nikad ni Jednoj naciji na svetu neće uspeti, da monopoliše za svoju zastavu celokupan prekomorski trgovački promet. To takođe isključuje me samo međunarodno pomorsko pravo, već ı međunarodni ugovori o trgovini ı o plovitbi. Ali skoro sve uređene pomorske države na svetu uspevaju u tome, da njihova trgovačka zastava učestvuje u prometu na vlastitim nacijonalnim pristaništima па ртоост тези 1 ћ0 bar relativno prema pojedinačkim stranim zastavama. Neke čak uspjevaju da to prvenstvo bude apsolutno, to jest da nacijonalna zastava u vlastitim lukama radi bar toliko ıli više, koliko rade sve drage trgovačke zastave zajedno. Na taj načm unapređuje se nacijonalna trgovačka prekomorska plovitba ı prišteđuje se plaćanje naola ili frahta u zlatu tuđim zastavama u vlastitom prekomorskom prometu. Tako su na pr. Nemci pre rata u malo godina sjajno uspel da njihova treovačka zastava uvaža ı izvaža više robe, nego li ukupno sve zastave drugih trcovačkih zastava na svetu. I Nemačka će u tome brzo ponovno uspeti. Tako ı Italija, koja Je pre rata plaćala stranim zastavama ogromne svote za lrahtove, za kratko će vreme uspeti, da dovede svoju zastavu prema stranim zastavama u bilansu u vlastitim lukama ; kao ı eventualno u tome, da tu tuče sve druge zastave zajedno.

Međutim kod nas naša zastava ne samo što mije na prvom mestu prema zastavama svih drugih zastava zajedno, već ona učestvuje u prekomorskom prometu и“ ašim lukama za зато 31.5% u uvozu, a za samih 20.5% u izvozu. Italijanska trgoyačka zastava sama бабе пази за 94% u uvozu, a sa 70.8%, u izvozu! U Solanu još gore. A u Crno More, cde su ranije naši vredni pomorci — pod tuđom zastavom — plovili i radili, kao doma, retko se naša zastava ı pojavljuje.

Očigledno ikalijanski brodovi prevoze znatno veće količine naše robe, preko naših pristaništa, nego li naši brodovi. | to ne samo od one naše robe, koju izvozimo u Italiju, već — kako je g. dr. Ivo Belin — dokazao — i dobar deo one robe, koju mi iz naših luka izvozimo u druge države. Tako n. pr. velike količine drva, koja se izvažaju iz naše zemlje idu preAko Mijeke i prevažaju se u Španiju i njezine alričke kolonije sredstvom italijanske zastave. Jer naša državna uprava još nije našla ni vremena, ni načina da uredi krgovačke veze sa Španijom. |] ako naši privrednici ı njihove kor-