Ekonomist

a | а : 564

Isto tako, bar sada, služit će stratepijskim ciljevima pruga Priština —Peć. Doduše, po izjavama ministra saobraćaja ta bi se pruga imala produljiti preko Podgorice na Kotor pa bi već obzirom na prugu Prištmna— Prokuplje sačmjavala vanredno роvoljnu vezu između Jadrana ı Dunava a preko Mitrovice ı Kraljeva davala bi i zgodnu vezu Beograda sa morem. Nu kako dio pruge Peć— Kotor nije uzet u obzir u ovoj uredbi ı kako se prema tome za ovaj decenij ne misli pristupiti izgradnji te pruge, u protivnom slučaju bila bi ı ona unešena u Uredbu, Jasno Je, da će pruga Prišlina Peć većmom služiti osignranju naše granice prema Sjevernoj Albamiji.

Doduše n Uredbi o oradđenju novih željeznica ima ı takovih koje će pored strategijskih služiti ı drugim, prvenstveno privrednim ciljevima.

Tu je m prvom redu rijeć o spoju Jadrana. Po oslobođenju i ujedinjenju čitava naša Jadranska obala bila je povezana sa našom željezničkom mrežom samo na svojim krajnjim točkama. Kod Sušaka bio je spoj sa normalno tračnom prugom naših željeznica, a u južno dalmatinskim lukama bio je spoj sa bosanskim uskotračnim željeznicama koje nota bene onda Još nisu bile spojene sa uskotračnom željemnićkom mrežom Srbije.

Nu kako Je onda Sušak bio okupiran po talijanskim četama to mi ni po Ujedinjenju nismo imali normalno tračnog izlaza na тпоте.

Tek po oslobođenju Sušaka mi dobivamo izravan izlaz па more. Nu kako sušačka Mika leži na skrajnoj granici naše države, i kako se osim toga sušačka luka ne da bez krupnih investicija znatno proširiti Jasno Je da Sušak nije mogao niti može zadovoljiti naše potrebe ka izlazu na more.

U augustu 1925, po dovršenju takozvane ličke pruge, mi smo u lukama Splt i Šibenik dobih jedan novi izlaz na more, budući da je od Knina pa do Splita i Šibenika već ranije postojala normalno Lračna pruga. Nego naravno lička pruga ne odgovara toliko potrebama ı zahtjevima našeg prometa ı našeg izlaza na more, budući da je ta pruga odviše zaobilazna ı budući ima da svlada dva masiva, onaj Velike Kapele ı onaj Velebita što znatno“uma– njuje njezmu transportnu sposobnost.

Srednja je Dalmacija već 50 godina tražila izoradnju Lakozvane unske pruge budući da bi time bogati krajevi Slavonije 1 Родипам а па и lukama srednje Dalmacije svoj naravni izlaz na more. Mađarska koja se je bojala da bi izgradnja te pruge zna-

Економист 36