Ekonomist

560 O o |

Niš —Skoplje već se ograde nove Jednotračne pruge koje će imati zadaću da u slučaju prekida С pruge vrše vezu između Dpojedinih krajeva naše države.

Iz tih se razloga pristupa ı to vrlo hitmo izgradnji nove noTmalno-tračne pruge Beograd, Šabac, Bjelina, Tuzla, Doboj, Banjaluka, pa kako već postoji veza Banjaluka, Novi-Sunja, to bi se dobila nova pruga Zagreb— Beograd. Da se ova nova pruga ne podiže u cilju bolje veze između naša dva najvažnija privredna centra dosta Je spomenuti, da udaljenost Sunja—Beograd po već postojećoj pruzi preko Broda iznaša 3692 kilometra, dočim udalje nost Beograd—9SKunja preko Tuzle ı Banjaluke iznaša.474 kilometara ili za 112 kilometara više. Pored toga potrebno је паојаsiti prvo, da је izgradnja drugog koloseka na pruzi BeogradZagreb daleko jeftinija nego izgradnja posve nove pruge BeogradBanjaluka,a drugo da je kapacitet Jedne dvotračne pruge daleko veći nego kapacitet dviju paralelnih pruga.

Kako rekosmo kod izgradnje ove pruge igrali su odlučnu rijeć vojnički interesi. U slučaju rata, naše vojne vlasti računaju da bi se mi prema potrebi morali povući ı do. Save pa u tom slučaju moramo imati normalno tračnu prugu koja bi bila u хаједи ı koja bi mogla vršiti opskrbu naše vojske.

Iz pretežno vojnih razloga gradi se ı pruga Kragujevac_Kraljevo, Kraljevo—RHRaška i Raška—-Mlitrovica, ukupno 201 kilometar. Na taj bi se način dobio drugi spoj izmedu Beograda ı Skoplja i više se ne bi moglo dogoditi da bugarske bande kod Vranje ugrožavaju spoj Južne sa SJevemom Srbijom.

Pruge koje se imaju izraditi u Južnoj Srbiji p»venstveno su sirategijskop karaklera. Izgradnja željezničkih pruga u pojedinoj državi ili pojedinom kraju jedne države mora biti u izvjesnoj геlaciji sa privrednim razvitkom dotičnog kraja. Južna Srbija koja nema nikakove industrije, koja nema ni jednog znatnijeo rudnika koji bi se eksploatirao i koja ima jednu primitivnu poljoprivredu te-koja je po tome i slabo naseljena ima da dobije skoro polovinu od svih predviđenih pruga. Tako će od Skoplja ići jedna normalno tračna pruga preko Tetova ı Gostivara na Ohrid ı Bitolj a druga opet od Velesa preko Prilepa opet na Bitolj. Bez dvojbe da će le noye pr age mnogo doprineti podizanju tih krajeva, mu njihov linancijalnı uspjeh biti će za dugo 1 i dugo veoma nepovoljan. Ove pruge imaju više za zadaću da osiguraju našu granicu prema Albaniji nego što bi odgovarale stvarnim potrebama tih krajeva та lolikim i takovim prugama.