Ekonomist

| - 765

Dođe li pak do runa ili drugih kakovih nenadmih neplrika, onda ne koriste sva pravila o likviditetu, Jer nijedna banka ne može držati u blagajnama toliki novae, da i u izvanrednim prilikama može svaki ulog povratiti, jer bi ti ulozi morali onda. neplodno u iresorima ležati, pa bi se prema tome radilo o depositum 'regulare a ne iregulare.

Što se tiče periodičnog objavljivanja stanja novčanih zavoda i objavljivanje Jedne točnije bilance po određenoj šhemi, to vidim u tom jednu i to veliku korist. Takovim Dbulletmnima ı bilansarna skvara se dragocijen materijal za studij našega pitamja, jer затпо na temelju što točnijih statističkih podataka, koji nam kraj daпабпјеса načina bilansiranja posvema manjkaju, moći će se mjere stvoriti, koje su u istmu kadre zaštititi ulagače. Potrebno Je naravno da se odmah donesu propisi za zaštitu ulagača, ali se ne smije držati da je to pitanje definitivno riješeno, već breba na temelju iscrpivih statističkih podataka i ma temelju stečenih iskustava te zaštitne mjere ı dalje izgrađivati. To ЈИ uvidila ı Austrija, koja se t.z. Bankkommissionspgsesetz od 7.X.1924. ustanoviljuje zasebnu stručnu komisiju, koja imade zadaću, da motri rad banaka i na taj način pripremi materijal za zakon o bankama.

Prigodom ustanovljivanja normi za bamke, koje se bave uložnim poslovima trebalo bi ı taksativno zabraniti neke роslove, kao na pr.:

a) kupovanje i lombardiranje vlastitih diomica.

b) davanje kredita članovima upravnog odbora ili namještenicima banke bez odobrenja nadzornoe odbora. Takove kredite treba uopče ograničiti, a napose treba ustanoviti, da se факоу1 krediti mogu dati samo uz isto pokriće, koje se traži od drugih Коmitenata. Povrh toga trebalo bi kod takovih poslova uvijek |гаžiti Jamstvo žene ili lica, koja s dotičnim članom UI 07 odbora Živu u zajedničkom аи

с) у ара konzorcionalne poslove s članovima uprave ili nadzornogz odbora.

4) davati takozvane golijatkredite, koji za slučaj gubitka suviše opterećuju banku, pa bi banke svaki veći zajam morale razdijeliti na više novčanih zavoda analoono reosiguranju kod osiguravajućih zavoda, koji riziko dijele na više društva. Kolika ge visina zajma može nazvati golijatkreditom ne može se za sve banke jednako ustanoviti, jer što Je za malu banku golijatkredit može za veliki zavod razmjerno malena svota biti, pa tu treba naći neki omjer izmedu vlastitih i tudih sredstava, ke pruženag; kredita.