Ekonomist

832

najnovije vrlo detaljno izradjena madjarska osnova zakona 0 dioničkim društvima. Samo madjarska osnova prepušta теnovanje zaklefih revizora u svakom slučaju nadležnom trgovačkom sudu, i to tako da se ti revizori imaju imenovati iz reda onih lica koja su položila posebni ispit prema propisima koje će izdati Ministarstvo Trgovine u sporazumu s Ministarstvom Pravde. Pitanje o imenovanju revizora i o njihovoj kvalifikaciji od velike le važnosti za praktičnu vrijednost njihovog rada. Mislim, da će za naše prilike biti bolje ako prihvatimo propise madjarske 05nove ili da ih kombiniramo sa njemačkim sistemom, i to tako da trgovačka komora imenuje zaklete revizore iz lica koja su акгеditirana za područje svakog apelacionog suda, a položili su posebni stručni ispit pred jednim državnim povjereništvom prema propisima, Koji se imaju ustanoviti патедђепшт putem. Glavno jie svakako, da imenovanje zakletih revizora bude u ovom i u svakom drugom slučaju posve neovismo od ingerencije dioničkog društva čiji se rad odnosno osnutak ima preispitati. Mislim, da Već U slučaju ako se prihvati njemački propis nema dovoljno distance izmedju int:resiranog društva i OsmOVč ravizora, pa s time može smanjiti objektivna vrednost rada zakletih revizora. Iskustvo kod dugogodišnje primjene propisa madjarskog trgovačkog zakona о nadzornom odboru pokazalo je, da ta endogena kontrola u Većini slučajeva nema mnogo faktične vrijednosti. Bila bi zato velika pogreška kad bismo kod donošenja reforme zagovarali bilo kakvo riješenje, koje omogućuje izravnu ili neizravnu ingerenciju interesiranoga društva na imenovanje zakletih revizora. Razume 5е samo po sebi, da je pretpostavka za izneseni predlog ma se kod osnivanja d. d. opet primenjuje normativni sistem i da interesirana društva moraju imati dužnost da zakletim revizorima daju uvid u sve ono što im je potrebno za njihov rad. Zakleti revizori imaju o tom čuvati tajnu pod najstrožim zakonskim sankcijama Ovdje obradjeni predlog ima u vidu t. zv. simultani osnutak d.d. pošto je taj i kod nas najviše uobičajen. No trebalo bi za slučai sukcesivnog osnutka predvidjeti jednake odredbe, a osim toga odrediti minimalni postotak koji mora biti od predvidjene 410ničke glavnice faktično uplaćen.

Za eventualne štete imaju spram društva jamčiti solidarno osnivači, članovi upravnog i nadzornog odbora,Kao i zakleti revizori, koji su sudjglovali kod izradbe izvještaja o postupku kod osnivanja dotičnog d. .d. Кок zastare za civilnu tužbu za od-