Etnički i demografski razvoj u Jugoslaviji od 1921. do 1991. godine : sveska I

Razume sedaimakorekcijaikorekcija, Ima i bićeuvekpojedinacakoji imajuunapred ustanovljene ideje, interpretacije izaključke i koji ondajedino traže da statistički podaci budu takvi da bi potvrdili njihove stavove. Ali čak i oni koji žele, na osnovu đatih podataka, i u najboljoj nameri, đa izviše što objektivnije korekcije - mogu da pogreše. Može se isto tako desiti da izvesne korekcije, koje u jednom vremenskom trenutku izgledaju"neopliodne", mogu dabudu demantovane,u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti. Tako sam, primera radi, na nekim tabelama (vidi Priloge od broja "64a" do "73b" - Tabele VI ) pretpostavio da je pojava "Jugoslovena" prolazna, što razume se, ne mora da bude slučaj čak i đanasposle gradjanskog ratai raspada Jugoslavije, Dmgibiprimerbiopovodom "muslimanske" narodnosti. Ako je biio autora koji tvrde da se jedna narodnost ne može zasnivati na religiji i tvrdiliđa su muslimani ili Srbi ili Hrvati, bilo je autorakojisuzasnivali svoj stav na faktičkoj situaciji. Usvakomslučaju,akosmomoglidiskutovati o postojanjujedneposebnenarođnosti bosanskih muslimana, gradjanski ratje defmitivno doprineo radjanju ili potvrdio tu posebnu emičku gmpu kao narodnost pod imenom: Bošnjak. Da li će izvesne nacionalnosti, vremenom, nestati uključivanjem u dmge nacionalnosti kao što je slučaj sa Vlasima, koji se sve više izjašnjavaju kao Srbi? Da li će se Cmogorci, vremenom, sve više izjašnjavati kao takvi, kao posebna nacionalnost, ili će sve jače naglašavati svoje pripadništvo srpskom narodu? Ako postavljamo sva ta pitanja to je zato što se ona nameću dosađašnjim iskustvima. Kođnas je osećaj pripadništva jednom narodu bio, i moždaće tako dabude i dalje, jošuvek i česlo slab i površan. Popisi Druge Jugoslavijepokazuju dajejeđno lice moglo daseprilikom jednog prebroj avanj a izjasni kao Cmogorac, pri iikomj ednog dmgog kao Srbin, da b i na trećem popisu bio Jugosloven. Da ii je bilo političkog pritiska pri izjašnjavanju? U Frvoj Jugoslaviji popisi su bili zasnovani na veroispovesti i na maternjemjeziku. Na prvipogled, jedini pritisak koji je mogao da bude izvršen je na administrativnom nivou povođom đefinicija šta se sve obuhvata pod defmicijom sipsko-hrvatskog malemjeg jezika. U Dmgoj Jugoslaviji osnova svakog popisa je počivala na izjašnjavanju o pripadništvu jednoj nacionalnosti. Imatn utisakdakakocentralnavlada tako i vrhuškakomunističkepartije, nadahnuta osećanjima mtemacionalizma i poštovanja svih nacionalnosti, nisu vršili nikakav neposređan pritisak na opredcljenje stanovništva. To sc, medjutim, nc bi moglo reći za republičke vlasti. Na tom nivou možemo slobodno da tvrdimo da je bilo, u raznim vremenima i neuvek u istom periodu upojedinirn republikama ili pokrajinama, većeg ili manjegpritiska sa ciljem da se stvori što veći broj izjašnjavanja za đotičnu republičku nacionalnost. Bilo je, dakle, pritiska vlasti "dormnirajućeg naroda" na toraprostom. Ali je, s đmge strane, bilo popisa gde je taj lokalni pritisak bio manji ako ne i nepostojeći. Prema tome, nema sumnje da je bilo potrebno izvršiti neke korekcije koje omogućuju tačniji pregled demografske evolucije od 1921. do 1981. godine svakog pojedinog naroda Jugoslavije kako u okviru ceie države tako i u okvim republika i autonomnih pokrajina. NateritorijamabivšeJugoslavije narodi sudanaspodvrgnuti mnogim nedaćania teške krizemedjunacionalnihodnosa,poredkrize ideologije, političkih sistema,privrede, socijalnih i diuštvenih odnosa. Ova studija ncma za cilj da analizira političke, socijalne, kultume i društvene uzroke tih medjunacionalnih sukoba, nego sanio da pmži materijal, izvomi, proračunat ili korigovan, koji bi omogućio detaljnije i dublje studije po pitanjima koja se tiču demografije, nacionalnosti, veroispovesti, matemjeg jezika, migracije, medju ostalim problemima.

XLVII

EtNIČKI I DEMOGRAFSKI RAZVOJ U JUGOSLAVUI