Filatelista

ои | , u MC та ZM loga predvideo sam da se uz SPJ angižuju u tom radu i republički savezi. SPJ kao

reprezentativno telo prima na sebe ko-

načnu redakciju predloga i elaborata središta republičkih saveza i sprovođenje primljenih predloga u delo u inozemstvu. Saradnja stručnjaka iz svih republičkih saveza daje garanciju, da će elaborati SFPJ biti objektivni, stručni i stvarni.

2) Obrade Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije u katalozima uglavnom ne iziskuju mnogo korektura. U obradi Bosne i Hercegovine ima svega jedno izdanje, koje ne bi trebalo unositi uopšte u kataloge. To je izdanje franko maraka iz 1918 sa slikom cara Karla, koje je bilo pripremljeno, no radi sloma monarhiie nije pušteno u promet. Posle sloma je likvidaciona komisija u Beču prodala celu nakladu. Hesse-ove spekulativne proizvode trebalo bi u napomenama Mihelovog kataloga obeležiti jasnije.

To vredi i za Heseove proizvode kod izdanja austrougarske vojne pošte za Prvog svetskog rata u obradi Austrije. Druga je stvar s prvim izdanjem za okupiranu Srbiju iz 1916 godine s vodoravnim prefiskom „SERBIEN“. Mihel i Cumštajn donose to izdanje s arapskom numeracijom i to Mihel bez ikakvog objašnjenja, a Cumštajn 5 паротепот, Која ne odgovara stvarnom stanju. I katalog „Jugofilatelije“ greši, što uprkos napomeni, da to izdanje nije pušteno u tečaj, daje arapsku numeraciju. Isti katalog i kod izdanja s kosim pretiskom u mapomeni spominje marke s crvenim pretiskom, a ne objašnjava karakter toga pretiska.

U obradi stare Jugoslavije upozoravam na važnije netačnosti. Za izdanje ,.29 listopad 1918“ u Mihelu postoji napomena iza broja 51—54, a u Cumštajnu kotizacija nezupčanih maraka br. 88—86, iako to nisu službena izdanja, već proizvodi špekulacije. U Mihelu iza br. 75 marka pod. brojem TI (4 filira modrosiva) je spekulativne prirode. U oba kataloga neispravne napo= mene iza invalidskog izdanja br. 159—161. odnosno 183—185 o komemorativnim паpomenama s pretiskom U.R.I. Izdanje vlade u egzilu u Londonu 1943 Mihel donosi nepravilno među redovnim izdanjima pod br. 441—450, a Cumštajn posebno na strani 550. U obradi nove Jugoslavije postoji pitanje t.zv. ključnih maraka. Među izdanjima za zonu B Juliske krajine iz 1945 god. skrećem pažnju na izdanje s pretiskom „ISTRA“. Mihel među porto markama ma strani 614 objavljuje iza br. 36 „izdanje“ iz 1919 godine pod I—IV, kome ni u takvom obliku nema mesta u katalozima. Naročitu pažnju treba obratiti na okupaciona izdanja iz Drugog svetskog rata. Mihelov katalog učinio je načelno dobro, što ih je stavio sva, izuzev NDH, pod Nemačku (Crna Gora, Kotor, Ljubljana, Sr-

bila i Zadar) i pod Italiju (Crna Сога, Ljubljana i Zona occupata PFiumano=Kupa), a nepravilno je stvorio poseban „Markenland“ pod imenom „Mazedonien“. Cumštajn je u tom pogledu zaostao iza Mihela. On donosi okupaciona izdanja za Crnu Goru i Srbiju nastavno na obrade predratnih izdanja; pod Nemačku je uvrstio izdanja Kotor, Ljubljanu i Zadar, a pod Ttaliju Ljubljanu i Zonu occupata Fiumano Kupa. U vezi s pitanjem lokalizacije NDH upućujem na lokalna izdanja za Banja Luku, Međumurje i Šibenik.

Citiram na ovom mestu samo Mihelov i Cumštajnog katalog, jer nemam kataloge Gibbons, Scott ı Yvert u najnovijim izdanjima. Svakako će se naći i u obradama tih kataloga dosta stvari, koje treba ispraviti. Sa Skotom treba rešiti pitanje nekih izdanja, koja on kroz dugi niz godina donosi na kraju kataloga pod nasloхот" „Тепфаџуе Listings“.

Bez obzira na nelogičnost u lokaciji okupacionih izdanja u Mihelu i Cumštajnu mi bismo mogli zauzeti i ovo stanovište: pošto su oni s tim izdanjima usrećili obrade Nemačke i Italije, mi ne bismo imali ništa protiv toga i nas se ta izdanja više ništa ne tiču. No u praksi stoji stvar drukčije. Te su marke i „izdane“ 'na našem području za vreme okupacije, a preko nje, kao istoriske činjenice, mi ne možemo, u našim zbirkama, preći kao da ne postoje. Zato je naša dužnost, da, u pogledu njihove filatelističke vrednosti, zauzmemo stav i otvoreno ukažemo na ona među njima, koja imaju spekulativne i sljeparske karakteristike. 3) Središte ireba da izradi jedinstvenu katalogizaciju svih izdanja maraka jugoslovenskih zemalja i da nastoji, da tu katalogizaciju usvoje svi domaći i inostrani katalozi. Pre Drugog svetskog rata učinili su tako Čehoslovaci, i većina inostranih kataloga priznala je tu katalogizaciju. — Danas još nemaju glavni katalozi jedinstvenu katalogizaciju za sve zemlje. Znamo, kolika je to smetnja i kod skupljača i kod trgovaca. Na zapadu dugo se i mnogo raspravlja problem unifikovanja numeracije. Izrada takve katalogizacije za sva naša područja ne nailazi na velike teškoće. — Postoji još nekoliko nevrešenih pitanja, no i ona su suprotna samo radi toga, što nijedan naš filatelistički forum nije ušao u njihovo rešenje.

4) Središte mora voditi brigu i organizovati propagandu oko upoznavanja naših maraka u inostranstvu. U prvom redu freba pratiti inostranu stručnu štampu i registrovati, šta se piše, a ispravljati netačne i neispravne vesti. Središte treba da animira naše siručne pisce, da pišu za one inostrane časopise, koji budu pokazali interesovanje za takve članke i rasprave. Za sada je taj rad prepušten ini-

191