Filatelista

Čini mi se da je vredno spomenuti i oblike izvesnih malepnica. U Kamadi, SAD, Meksiku i Hondurasu bile su se poiavile 'nalepnice u obliku strele. Španija i Francuska su bile izdale trouglaste nalepnice, a iz Meksika su poznata dva izdanja u obliku aviona.

U dvema zemliama malepnice su neko vreme izdavnme korisnicima samo uz pla-

ćamie domumske avionske takse. Tako su se .

četiri izdemia jstoz formata. izdata 1992 godine u Čehoslovačkoi s natoisima ..Prag —London“, „Prag—Pariz“, „Prag—Varšava“ i „Prag—Štrasburg“, prodavala po 10 helera komad. Isto tako u Mozambiku su se prvi put 1932 godine izdate maleonice dobiiale samo Đo izmirenju avionske takse, pri čemu je službenik povećami iznos označavao na za to propisanom mestu na naТерттеј. Trebn li skumliati umotrebliene ili neupofreblieme malepnice? Ovo je pitanie. koје skupljiači često postavliaju. Ja bih savetovao da se skumliaiu samo mneupofrebliene nalepnice, sem kad se mogu dobiti primerci poništeni ma pismima ili karta= ma.

Nalepnice treba prvenstveno na slobodnim albumskim listovima da budu postaviljene (pričvršćene). Da li da se u zbirku unose celi ftabaci, blokovi ili trake. stvar je ličnog ukusa. Treba pak primetiti da ove često puta lepe podvrste prikazuju naročite sastave i oblike tabnka i raznovrsne štamparske beleške. — Sveščice treba, naravno. u zbirku wmnositi cele i sa prozirnim uglovima ih učvrstiti.

Prooraftni tekst treba da bude sasvim kratak. Treba ga o mogućstvu ograničiti na datum izdavanja. zupčanje i ako је роznato, veličinu tiraža.

Naizad. bilo bi ioš savetno da se strane” albuma пе pretrpDavaju, jer ništa ne izgleda ružnije mego strana pretrpama malepnicama. Katalog avionskih malepnica (Cafalogue des etiowettes aeropostales. Paris. 2e ćdition. 1947\ Fr. Milera, koii će se stalmo doриттаманћ пакпадтта дЧодастпа. даје podrobniia obaveštenja o ovom području.

Radovao bih se. kad bih mogao da dođem u vezu sa skumlinčima., koji se interesuju za ovaj pododeljak aerofilatelije.

Naredbu o filafelističkoj razmeni sa inosfranstvom freba izmenili

Obiavliivamiem movih pravnih propisa o privrednom sistemu FNRJ, koji su početkom ove godine stupili ma snagu. stavliene su van snage. Do sili zakona, odredbe Naredbe o mačinmu filatelističke razmene DĐOštanskih maraka sa inostramstvom broji 13126 ad 11 iuma 1952 god. (..SL. list FNRJ“ broi 33752), koje su u suprotnosti sa novim propisima.

Prema dosadđašnioj praksi naši razmenjivači su svoje filatelisfičke pošilike dostavljali preko republičkih filatelističkih saveza Preduzeću „za promet markama „Jugofilateliia“ (tač. 3 Naredbe), koie je vršilo pregled pošiljiki i kontrolu- primene odredaba pomenute Naredbe. S tim u vezi, „Jugofilatelija“ se u odnosu ma razmenjivače stvamo mpojavlivala kao organ sa administrativnim fumkcijama (ma pr. ovlašćenja u pogledu vraćanja pošiljki, Dpozivanje pošiljaoca u svojstvu nadzornog orgama za primenu odredaba Naredbe itd.).

Na prošlogodišnjoj skupštini SFS imeto je dosta ozbiljnih zamerki na odredbu tač. 3 Naredbe, koju je razvitak društvenih odnosa u našem socijalističkom demokratskom sistemu već bio prevazišao i pregazio. Takođe su se, i tada i posle Skupštime, mogle čuti primedbe na rad preduzeća „Jugofilatelija“ (neekspeditivnosti i po mišljenju pojedinih filatelista, neopravda–

no dugo zadržavanje filatelističkih pošiljki i Sl.).

Sada, međutim, propisi Uredbe o osnivaniu mredđuzeća i radnii (..Sl. list PNRJ“ broj 51/53) konačno su regulisnli ovo pitanie oko koga se vodila živa diskusinm medu filatelistima — razmenjiivačima poštanskih maraka sa inostranstvom i bovodom koga su ma adresu „Jugofilateliie“, opravdamn ili meooravdano. stavlianie mrimedbe. Naime. član 12 pomenute Uredbe pDropisuie kategorično i jamo: ..Preduzeća ne mosu vršiti državno-administrativne funkciie“. Prema fome. od 24 decembra 1953 godine (dan kada ie Uredba stupila na snagu) trgovinsko oredđuzeće za promet markama „Jugofilatelija“, po sili zakona, po formalno — pravnim proDisima, izgubilo je ovlašćenje dato mu ranije Naredbom wo filatelističkoj razmeni poštamskih maraka sa inostranstvom. Dalje nastavljanje dosadašnje prakse u ovom pogledu pretstavljalo bi, vam svake sumnje, kršenje zakonitosti i protivzakonit postupak. Mi ne vidimo mikakve mogućnosti za primenu stava 2 čl. 12 Uredbe, jer se u Копikrelmom slučaju radi o frgovinskom ргеduzeću čije se poslovanje, izuzev po vrsti Tobe, ni po čemu drugom me razlikuje od ostalih naših trgovinskih preduzeća u zemlji. Poslovanje „Jugofilatelije“ nema ka-

12