Filatelista

vi starog načina štampe kretali su se u tiražu od oko 2.000 primerska.DanašnjiFi LATELISTA ne zadovoljava ni sa 2.A4oo pri meraka za odrasle i 300 primeraka za Omladinu.Ovaj broj će se izuzetno štampati u 4%.000 ргатегака,док бе зе пагедпј Ђгоjevi takodje morati da povećavaju,vero = vatno na Oko 5.OO0OO0 primeraka za Drvo vre me.

Petnaest godina našeg listay,đonosilo nam je uspone i padove,beškoće i napore, razne zgode i nezgode,šŠto su čitaoci sva kako primetili i brzo reagovali na svako zakašnjavanje lista,ali u teškoće nisu ulazili niti bražili razloge.

Mi želimo i ovog puba da istaknemo , da se sredstva za Štampanje lista obezbe djuju isključivo od članarine i oglasa , da su svi poslovi oko pripreme časopisa za štampu dobrovoljni i pađaju na nekoli cinu drugova,da se jeđino plaća štampa nje i poštarina za otpremu lista.Ovi podaci su. dovoljni da ukažu filatelistima da se kolo dobrovoljnih saradnika mora sve više razvijati,ako ne želimo da se ponovo vratimo u situaciju iz 1962.gođine,a to verujemo ne želi ni jeđan filate lista ili prijatelj Saveza filatelista.-

Primećujemo đa u poslednje vreme neki nazovi"filatelistički rukovođioci" umesto obične ljudske zahvalnosti starim dobrovoljnim radnicima na polju filateli je,pripisuju razne smicalice i javno ogo varaju,pa čak i optužuju,štbo svakako negativno utiče na stvaranje novih aktivis ta.Ovu nama i našem društvu nesvojstvenu pojavu moramo energično ođbaciti i veoma izrazito žigosati.FILATELISTA bi u да1 јој Dbuđućnosti morao па svojim stranicama da kaže nekoliko reči o zaslužnim saradnici ma i onima koji ih tenđenciozno kleveću.

FILATELIJA |I MEDICINA

Vekovima su ве na teritoriji današ nje Jugoslavije susretale grčka,rimska,a rapska i niz drugih zdravstvenih kultura koje su prenošene preko naše zemlje od I stoka na zapad i obratno.U burnim godina ma rata,i mirnim godinama razvoja i trgo vine zdravstvena kultura ovih naroda naš la je svoju široku primenu na našem tlu, pa je izgradila hiljađe godina staru i veoma bogatu jugoslovensku zdravstvenu lturu.Niz značajnih događjaja ove vrste obeležen je na našim ili stranim poštanskim markama,posredno ili neposredno,što je inače minimalno u odnosu na njihovu o bilnost.

Grčka farađiotska kultura karakteriše zdravstvenu kulturu Balkana iz vremena Osmanlinske okupacije.Za Bugarsku je karakteristična seoska zdrav.kmltura po radu travara a za Srbiju manastirska koja se viđi kroz đelo:Hilendarski zdravstveni kođdeks,manastirske bolnice u Stude nici, Hilenđaru,Jerusalimu,Prizrenu,Dečaгташа 41 дг. |

Рг1 Ргодгошоуош папазбјги џ Сагјегат du bila je i medicinska škola,a posebno „mesto zaubima primorski grad Ston sa svo

10

jom apotekom iz XIII veka,bolnicama,stal nim lekarima i hirurzima.

Manastirska zdravstvena kultura je obeležena na našim markama iz 1955.izdatih u čast UN i na markama C.krsta 1958. Od pomenutih manastira na našim пагката jeđino se pojavila Stuđenica nm izdanji= ma iz vremena okupacije 1942.,Ova serij a trebala je da buđe neka vrsta taksenih crkvenih maraka,ali ih је poštansks Upra va koristila za frankiranje.

Zdravstvena kultura Makeđonije, koja је još uvek neđovoljno ispitana neđopušba nam šire analize,ali nam se čini da је prva klica zdravstvene slavenske kulture ponikla u prostoru oko Ohridskog je zera negde u IX veku ili ranije.Ovi moti Vi su obeleženi na našim aviomskim manrkm ma,što su učinili u Bugari u toku Prvog sSv.rata.

Pet vekova pre osnivanja C.Krsta ја= vila se njegova preteča Kosovka devojka, koja je našla svoje mesto na 2 marke Orvenog krsta i 2 prigodne marke stare Ju: goslavije.

Dubrovačka i Zađarska poglavlja ima= ju posebno mesto u zdrav.kulturi.Bolnice karantini i apoteke važni su evropski ce ntri zdravstva u srednjem veku.

Dubrovnik je kao važan brgovački cen tar imao visoku zdravstvenu kulturu i ra zvio je svoju karantinsku instituciju mo žda prvu ustanovu ove vrste u svetu.Prigodna marka JUFIZ IV iz 1959.prikszuje mo tiv karantina iz XVI veka.

Od XIX veka počela je era mođerne me

.dicine.Na našim markama obeleženi su kamo

književnici međicinara nesvršeni lekar pesnik Branko Rađičević i Dr,Jovan Jovanović-Zmaj.Jeđino i neposredno nm naše marke došao je lik Dr.Vlađana Djordjevića,prvog Чошогодса Која је 1872. чбевфуоvao u osnivanju Srpskog lekarskog društ=va,čoveka kome pripada najveća zasluga za pristupanje Kneževine Srbije C.Krstu četiri gođine posle njegovog osnivanja. On je organizator zdravstvene službe Srbije i njenog ratnog saniteta.Lik Ујадала Djo rdjevića obeležen je na marki C.krsta iz

1936.

Na markama Rijeke obeležen je lik Dr. Antonija Grošića,&šređentiste,koji је đoprineo да se Rijeka tada pripoji Itali ji.On početkom ovog veka prvi primenju., jod za sterilizaciju kože,što je svak pomoglo Dr.Niku Miljaniću da dokaže je jođ antiseptično sređstvo ne samo koži belca već i crnca.

U Srbiji i Crnoj Gori 18948,izveđeni su prvi znatniji hiruški potezi od strane Dr.Subotića u Beogradu i dr.Pere Milj anića na Cetinju.Oni su osnivači ratnog saniteta,koji je od 1912-1918 spasio ži= vote mnogim srpskim i crnogorskim ratni-= cima,što je obeleženo markom iz 1921.Srp ski vojni sanitet od 53oo lekara,u brorbi protiv svih neđaća,bez ikakvih uslova,bo rio se protiv pegavca.Ovaj sanitet je pr imer u svetskoj medicini jer je na boj = nom polju izgubio polovinu svojih leka = ra.Dr.Ludvig Hirfeld,jevrej iz Poljske , kao i mnogi drugi priskočio је u pomoć i kasnije bio jedan od komanđira охоБ sani teta,koji je pripremio nove generacije 5 medju kojima i Dr.Kostu Tođorovića. U

da na