Filatelista

Последњи дан изложбе био је посвећен Југославији као почаст за учешће и приказане експонате, Та посебна почаст исказана. је употребом пригодног поштанског жига који је носио грб Југославије. Поред тога, организатори изложбе издали су посебну спомен-карту на којој је коришћен отисак пригодног жига посвећеног Југославији.

Француска Телевизија снимила је са изложбе један краткометражни филм који је 4. септембра 1969. емитован преко париске телевизијске мреже у оквиру програма „ТЕЛЕФИЛАТЕЛИЈА“.

Свечаностима ДАНА ЈУГОСЛАВИЈЕ присуствовао је конзул наше земље у Бриселу, друг М. Писар са секретаром Амбасаде друTOM Костањшеком, поред других представника белгијских установа и других земаља.

По дужности региструјемо ову почаст која је указана нашој земљи и нашој Максимафилији, радујући се што можемо да констатујемо тај успех на једној манифестацији високог ранга међу европским земљама.

ДА. Главоњић

NOVI KATALOG POŠTANSKIH MARAKA JUGOSLOVENSKIH ZEMALJA

Drugom polovinom septembra pušten je u prodaju katalog poštanskih maraka jugoslovenskih zemalja za 1970. godinu, izdanje Biroa za poštanske marke i izdavačku delatnost Zajednice JPTT. Pada u oči da su ranija poglavlja »Jugoslavia-Kraljevina« i »Jugoslavija-Republikas obrađena kao jedno poglavlje »Jugoslavija«. Izdavač se rukovodio činjenicom da se Jugoslavija smatra državom od osnivanja do danas, te da i sa filatelističkog gledišta treba da predstavlja celinu kao jedinstveno područje. Pokrajinska i pomoćna izdanja svrstana su ћгопо1оškim redom iza opštih izdanja, a zatim једе »окиртапа родгисја«. Iz ovog područja izdvojena je Rijeka (Fiume) i uneta kao posebno poglavlje s obzirom na status koji je imala. Isto tako kao posebno poglavlje prikazana je takozvana »Nezavisna Država Hrvatska«. Obzirom da se njena izdanja maraka nisu poklapala sa područjem Hrvatske, već su zahvatila i Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

Dobra je strana kataloga što je dao razjašnjenje i definicije pojedinih pojmova a koji će biti veoma korisni mlađim filatelistima.

U katalogu je takođe izvršena izvesna korekcija cena, za koju nam tek predstoji ocena, koliko su one realne prema stvarnoj ceni na tržištu i berzama maraka, imajući u vidu da u protekloj kataloškoj godini više od polovine naših maraka na tržištu nisu dostizale ni 50% kataloške cene.

Mnogi filatelisti postavljaju pitanje da li je realno da Biro prodaje marke po kataloškoj ceni a da od skupljača otkupljuje iste 50% jeftinije. Da li zaista njihova zarada treba da iznosi toliko i, da li se tako indirektno dokazuje, da katalog u stvari u pogledu cene služi samo Birou a sakupljačima radi utvrđivanja redosleda u sređivanju zbirki. Međutim sa ove pozicije se ne može prilaziti u oceni kataloga, jer se mora poći od činjenice da se on u neku ruku prilagođava i ostalim svetskim katalozima i stručnjacima koji procenjuju naše marke.

U izmenama cena u odnosu na prošli katalog ovde bi se mosl]o više govoriti o korekcijama, nego znatnijim izmenama, izuzev Esperanta i nekoliko drugih traženijih serija.

8