Filatelista

Linija ekvatora prolazi preko Ekvadora па nekih 24 kilometara severno od Kvita (Quito), slavnog grada ove južnoameričke republike. Ovde, u selu San Amitonio di Pičinča, nalazi se bedmo popločana ulica nazvana Ekvatorijalni bulevar. Ulica Je široka oko 30 metara i duga oko 1600 metara ,a ma mestu gde preseca tačku ekvatora podignut je

Ekvatorijalni spomenik — u čast gore pomenute geofizičke misije. Spomenik je četvorostran, sa globusom па vrhu, i ma svakoj mjegovoj ishrani ubeleženo je 00 — (0' — (” što omogućava posetiocu da se

istovremeno nalazi u Severnoj i Južnoj hemisferi. Ovaj region spada među najtoplije i naijvlažnije u svetu. Interesamtmo je da se »sredina sveta« u Ekvadoru malazi na madmorskoj visini od oko 2300 metara a prosečna temperatura iznosi oko 40 stepeni (oko 70% Farenhajtovih). Međutim, ima momenata kada čovek mora da se obuče veoma toplo dok ga sumce prividno peče iznad same glave. Odatle, samo pedesetak kilometara istočno, ma visini od još 2300 metara, često pada sneg ma istoj toj geografskoj širini. Ovde, na mestu Kajambe, može се мен i jedimi glečer koji preseca ekvator. Nije, dakle, nikakvo čudo Što je vlada Ekvadora unapredila ovaj regiom u pravu turističku atrakciju. U blizini spomenika postavljeno je i poštansko sanduče u koje brojni posetioci mogu staviti razne turističke razglednice i pisma. Filatelistička strana ovog biznisa takođe je zastupljena prodajom ispecijalmiih razglednica di Кабенгатић koverafa koji se uglavnom koriste ma licu mesta, framkiraju sa markama Ekvadora i stavljaju u pomenuto samduče. Ako, dakle, želite da obogatite filatelističku zbirku vaših prijatelja, požurite u San Antonio di Pičinča.

Radojica V. Ćirović

POSETS SERBES

Istorija srpske pošte na Krfu dobro je poznata većini maših starijih stručnjaka, filatelista. Međutim, kako vreme prolazi i kako je svakim danom sve mamije živih svedoka listorijskih dana 1916—1918, istorijske čnjenice se polako zaboravljaju. Novi nmaraštaji, nedovoljno ili čak i slabo obavešteni, stiču mehotice uverenja sasvim suproima istini i stvarnosti. Tome ponekad slučajno doprinose i omi koji bi trebalo da čuvaju istimu i озуеХепји је.

O srpskoj pošti na Krfu 1916—1918. kod nas mije mnogo pisano (valjada zato što se mislilo da su 10 dobro poznate stvari), a ustranoj literaturi postoji isto tako malo podataka istorijskih proverenih. Ovom temom naročito su se bavili francuski pistci, i sa razlogom, jer je srpska pošta ma Krfu upotrebljavala redovne francuske marke za framkiramje svojih pošiljiki, poništavajući francuske marke srpskim poštanskim žigom. Francuski katalog: YVERT & TELLIER klasirao je dugo godine te francuske marke sa dodatnim žigom POSTES SERBES među »ratne marke« Srbije, a poslednjih „dve-tri godine iste marke srestava u prvi deo kataloga, kao francuske marmke, nazivajiući dodatni žig POSTES SERBES »pretiskom«. Ovo prebacivanje katalog nije nikad objasnio. iNiko nije ni pokrenuo pitanje pogrešnog naZiva »pretisak« na francuskim markama, miti je osporeno postojamije čistih maraka sa »pretiskom«.

15