Filatelista

Od siječnja 1865. u Bosni su se i Hercegovini upotrebljavali slijedeći tipovi žigova:

(1) dvokružni s imenom mjesta Bosna (Sarajevo) i Mostar i s godinom 81 (1281 — 1865)3,

(2) dvokružni u Bijeljini (RRR) i u Višegradu (RRR),

(3) dvokružni ovalni u Protu (Bosanski Brod) koji ocjenjuje s

(4) trostruki ovalni u Travniku (R), Banjaluci (R) i Bihaću (R), (5) dvostruki u obliku pačetvorine u Tuzli (RR), u Brčkom i u Livnu (= turski Yhlivna). Šef di au iu Ćć PM ale 0

Pismo iz Mostara u Sara jevo, sa prstenastim žigom s; godinom &1, tj. 1281 — 1865

1875. Pismo iz Tuzle u Bijeljinu, sa arapskim žigom Tuzle

о

Prema tome je nakon 1865. godine bilo, koliko su dosadašnja istraživanja pokazala, u upotrebi il žigova. Vrlo je vjerovatno da je postojao i žig Zenica, koja je bila važna Prolazna tačka na putu Sa. rajevo — Brod, ali ga do sada još nitko nije pronašao.

Brandt u svom priručniku spominje i žig Gacka (Bogacko) (tip XVII, strana 56), međutim, za nj kaže da je pronađen samo na markama izdanja 1890—1908, pa izgleda da to Bogacko nije Gacko u Hercegovini, jer je nakon 1878. u Hercegovini autrijska uprava, pa Je upotreba tih turskih maraka bila nemoguća.

24