Filatelista

Prva naša posleratna serija maraka, štampana u specijalizovanoj instituciji za takvu vrstu izdavačke delatnosti (štamparija „Courvoasier” u Švajcarskoj) posvećena je proslavi šezdesetog rođendana maršala Tita. Serija sadrži tri vrednosti na kojima su reprodukcije dela tri naša velika likovna umetnika Đorđa Andrejevića Kuna (15 dinara), Božidara Jakaca (28 dinara) i Antuna Augustinčiča (50 dinara). Marke su štampane u tehnici heliogravure a izdato je ukupno 70.000 kompletnih serija. Istovremeno sa serijom, pojavili su se prigodan žig i koverat prvog dana a izdata je i maksimum karta na kojoj je bio isti motiv kao i na marki od 50 dinara. Nešto izmenjen motiv sa marke od 28 dinara iste serije, korišćen Je za ilustraciju koverte prvog dana a kasnije i koverta izdatog, povodom održavanja VI Kongresa KPJ (ispod slike maršala Tita dodata je lovorova grančica i lepršava traka sa natpisom 1892—1952).

Januara 1953. godine, Drug Tito je izabran za prvog Predsednika Republike, što je na odgovarajući način obeleženo i u filateliji izdavanjem prigodne marke, spomen-koverta i žiga. Marka je rađena po macrtu umetnika T. Krnjajića i P. Mladenovića prema skulpturi A. Augustinčiča a natpisi na marki su, s gornje strane: „Prvi Predsednik Republike 1953” a s donje: „FNR Jugoslavija”. Frankaturna vrednost iznosila je 50 dinara. Na spomen kovertu prikazan je list ppergamenta na kome je tekst: „U spomen izbora prvog Predsednika Republike 14. 1. 1953”. Iste godine, povodom desetogodišnjice Drugog zasedanja AVNOJ-a, izdata je serija od tri marke (15, 30 i 50 dinara) i na marki od 50 dinara predstavljen је maršal Tito u partizanskoj uniformi za govornicom.

Od tada pa do kraja 1978. godine, lik Druga Tita ili njegovo ime i delo poslužili su više od 200 puta kao motiv, ne samo u našoj već i u filateliji drugih zemalja i Organizacija ujedinjenih nacija.

Pored prigodnog koverta koji se pojavio u Vašingtonu 18. movembra 1944. godine, lik i ime Druga Tita pojavili su se kao motiv na markama i drugim izdanjima filatelističkog karaktera u više zemalja a od toga su značajnija: specijalni žig povodom posete maršala Tita Čehoslovačkoj (22. marta 1946) 1 Mađarskoj (7. decembra 1947), prigodan koverat i specijalni žig Ujedinjenih nacija povodom govora našeg Predsednika u Generalnoj skupštini OUN 22. septembra 1960, serija prigodnih koverata izdatih u Mariboru a frankiranih markama i žigosanih žigovima Akre, Lome, Aleksandrije, Monrovije, Rabata, Tunisa, Konakrija i Bamaka štampanih povodom puta prijateljstva Druga Tita po zemljama Afrike, prigodna marka sa likom Druga Tita i koverat povodom posete Predsednika SFRJ Brazilu (19. septembra 1963), prigodna marka sa likom Druga Tita i prigodan koverat sa natpisom „Visita del presidente de Yugoslavia marscal Josip Broz Tito” povodom posete Meksiku 16. oktobra 1963, prigodan žig povodom posete SAD (Vašington, 17. oktobra 1963), prigodan koverat i specijalan žig povodom sastanka premijera Indire Gandi, predsednika Tita i predsednika Nasera u Nju Delhiju 21. oktobra 1966. godine, prigodni koverti i žigovi povodom posete Druga Tita Indiji i Vatikanu (25—29. marta 1971.), prigodan koverat sa likom Predsednika povodom posete S. R. Nemačkoj (24. juna 1974), maksimum karta i prigodna marka sa likovima predsednika Tita i Kim II Sunga povodom posete Druga Tita NDR Koreji (30. avgusta 1977).

Pored ovih, filatelija je obeležila niz događaja u kojima je Drug Tito uzeo učešće tako da lista filatelističkih ostvarenja na temu Drug Tito nije ni približno iscrpljena, Izložba pod nazivom „Najlepša tema” koju je „organizovao Muzej „25. maj” u maju 1978. godine, najbolje pokazuje koliko je široko polje delatnosti i interes koji pokazuju poštanske uprave u svetu za tu temu i па koje sve načine filatelije raznih zemalja obrađuju lik, ime i delo našeg predsednika. Ove godine je, u organizaciji Muzeja „25. maj”, Zajednice jugoslovenskih PTT i Udruženja filatelističkih saveza Jugoslavije, u okviru majskih svečanosti, otvorena i opštejugoslovenska izložba pod nazivom „Tito u filateliji”. Izložba je otvorena 10. maja 1979. godine u prostorijama Muzeja „25. maj”. Tako se „Najlepša tema” „pretvara polako u tradicionalnu filatelističku izložbu koja je samo jedan prilog više da se majske svečanosti što lepše i raznovrsnije proslave. NE

Ova tema upućuje takođe i na čitav niz drugih tema sa kojima je lik, ime i delo Druga Tita u direktnoj ili indirektnoj vezi (Kongres SKJ, kongresi „samoupravljača, KEBS i tako dalje). Zbog toga, tu temu ne možemo oštro odvojiti od drugih, mada, ako se primene najstroži kriterijumi, to ipak možemo učiniti a da celinu ne oštetimo ili je prikratimo za neki manji ili veći deo.

(„Filatelista” broj IS!)