Filatelista

60

(0,20; 0,50; 1,00 dinara), istovremeno sa i bez fluorescentnog nanosa. Pod svetlošću UV lampe, marke na fluorescentnom papiru emituju žućkasto-beli odsjaj. Medjutim jačina i kvalitet fluorescentnog odsjaja su slabi kada se ove marke uporede sa sličnim markama štampanim u zemljama koje su već imale značajno iskustvo u korišćenju ove materije na poštanskim vrednosnicama (Švajcarska, Švedska). Foslorescentan papir Britanska poštanska uprava opredelila se za primenu fosforescencije pri odabiranju i identifikovanju poštanskih maraka.11 Posle više eksperimentalnih iskustava, pronadjene su sintetske organske fosforescentne smolaste materije za jednostavnu ijevtinu primenu. U početku se dodavala štamparskoj boji u vidu praha, a kasnije papirnoj masi u toku njegove izrade pri tome ne gubeći fosforescenine osobine. Postoji više vrsta ove specifične materije koja se koristila, a i danas u proizvodnji papira za izradu poštanskih maraka.

Posforescentne marke mogu se videti običnim okom kao jedna ili dve uže paralelne vertikalne trake s lica, češće uz okvir marke, širine 3-8 mm s leve i desne strane po jedna. Ove trake uočavaju se u drugačijem odsjaju od ostale površine. Medjutim, marke koje po celoj povišini imaju fostorescenini premaz zahtevaju UV lampu za njihovu identifikaciju. Zbog slabe fosforescentne emanacije nekih maraka potrebna je adaptacija očiju na tamu pre korišćenja UV lampe. Dovoljno je osvetliti površinu marke UV lampom od 6 W na udaljenosti od 1520 cm u trajanju od 10 sekundi da bi se fosforescenine emanacije pojavile posle gašenja lampe.

Fosforescentni papir pojavio se prvi put na našoj redovnoj marci od 0,15 din. iz serije Maršal Tito2 (1967. godine). Kasnije Je primenjen i u drugim redovnim izdanjima (Turistički motivi 1971/75. godine — izdanje je realizovano i na običnom papiru). Postoje primeri da su istovremeno marke štampane na fosforescentinom i običnom papiru.

Napretkom i ispitivanjem optičkih svojstava materijala pronadjene su i druge materije sa sposobnošću lumiscencije, a dodaju se papirima pri njihovoj izradi. Koriste ga mnoge zemlje za izradu maraka a izložen uticaju UV lampe daje svetliJi sjaj, emanacije su od bele, zelenkasto-bele, ružičaste, ružičasto-ljubičaste, crvenkaste i druge svetleće tonove.

Papir sa karakteristikama posebnog odsjaja i emanacije pojavio se kod naših maraka redovnog izdanja 1958. godine s motivima industrije6, a nastavio u broJnim emisijama redovnih i prigodnih maraka7. Naša redovna izdanja postoje paralelno na običnom i oplemenjenom papiru: lik Maršala Tita, k.br. 1094/1110 dok je dopunsko k.bri. 1350/51. samo na oplemenjenom papiru. To je oplemenjen papir kome se u toku izrade dodaju izvesne svojstvene materije koje daju papiru svetlosne tonove u jednoj ili kombinovanoj plastičnoj boji. Vidi se uticajem UV lampe u mraku. Emanacija svetlosnog odsjaja postoji i traje dok je uticaj ultraljubičastih zraka. Posle gašenja lampe gubi se emanacija svetlosnog odsjaja. Papir je različito obojen: svetlo bele, ljubičaste, crvene, jorgovanaste, žućkaste, zelenkaste i drugih boja.

Iznete karakteristike oplemenjenih papira odnosile su se na nežigosane, čiste marke. Medjutim kod poništenih koje su