Gledišta

gućno uskladiti u vrlo kratkom vremenu ni najboIjom investicionom politikom. Tako se čini da je nemir na našem tržištu posiedica samo objektivnih uzroka našeg brzog razvitka. Međutim, kako je onda mogućno objasniti slučajeve da smo prošlih godina imali ponovnih i većih porasta cena i pored datih odnosa između proizvodnih grana i pored prosečne letine ... Zato smatram da u našoj privredi nije reč samo o neuskiađenostima unutar same proizvodnje ili proizvodnih grana između sebe. Nije, dakle, reč samo o potrebi veće usklađenosti strukture naše proizvodnje i proizvodne potrošnje, već pre svega (podvukla C.M.) o potrebi usklađivanja između celokupne društvene proizvodnje i celokupne potrošnje. Zbog toga smatram da je za stabilizaciju privrede i stabilizaciju cena od odlučujuće važnosti da se približno usklađuje ne samo unutrašnja struktura proizvodnje već da se u prvom redu usklađuje celokupna proizvodnja (i njena struktura) sa celokupnom potrošnjom (i njenom strukturom). Konkretno, to znači odnosa između celokupnih robnih i kupovnih fondova u privredi. Nedostatak efikasnijeg uskladivanja tih odnosa je razlog što veliki skokovi cena, koje nismo planovima predvideli niti smo ih sprečavali, zatiču naše planere iznenađene i nespremne da im se suprotstave.” MONETARNA GLEDIŠTA Već smo ranije napomenuli da je na ovogodišnjem martovskom savetovanju u Ljubljani pod naslovom „Monetarno-kreditni mehanizmi” bilo svrstano sedam referata (koji su se odnosili na opštu temu o uslovima stabilizacije naše privrede) i da i među njima nije bilo jedinstvenih gledišta. Cini nam se da i ovde možemo razlikovati dve podgrupe: jednu, u kojoj su davana razmatranja o ulozi fiskalnih faktora i, drugu, koja je nosila više kreditno-politički karakter, zalazeći u naša konkretna kreditna kretanja i dajući empirijske analize i preporuke za akciju na tom polju. U prvu grupu možemo übrojati dr Marjana Hanžekovića, sa njegovim referatom „Djelovanje porezne i monetamo-kreditne politike na stabilizaciju jugoslovenske privrede”, koji odmah na početku iznosi svoje gledište da poreska i monetarno-kreditna politika ne mogu delovati kao presudni faktori na stabilnost ili nestabilnost u privredi i da ovde odlučuju stvaranje akumulacije i njena raspodela. Ipak, to gledište mu ne smeta da u zaključku konstatuje da su naši neposredni porezi u razdoblju 1956—1961. delovali deflatorno, dok je porez na promet prouzrokovao izvesne inflatorne tendencije. Kao da takve tendencije (deflacija ili inflacija) ne ugrožavaju

209

KREDITNA POLITIKA l STABILNOST PRIVREDE