Gledišta

siivaiio bolcić

U međunarodnim komparacijama, izvršenim pre desesetak godina, Jugoslaviji je pripadalo izuzetno rnesto; sa stanovišta ekonomije spadali smo među deset zemalja sa najvišim stopama rasta narodne privrede. Imali smo razloga da budemo ponosni ne samo na izuzetno visoke stope rasta već i na ekonomske i društvene odnose u kojima je takav rast privrede ostvaren. Praksa je sistem samoupravljanja potvrđivala kao efiikasan oblik organizacije i upravIjanja privredom, koji se bez rezervi mogao dalje razvijati kao osnovna institucionalna odrednica našeg ekonomskog i društveno-političkog sistema. Mada je, strogo nauono gledano, vrlo teško dokazati da su visoke stope rasta nanodne privrede posledica uvođenja sistema samoupravljanja, 1 ) bili smo uvereni da za übrzani rast privrede i podizanje nivoa bogatstva i standarda naših Ijudi, pre svega, treba zahvaliti sistemu samoupravljanja. 2 ) Izvesne teškoće u privredi i usporavanje rasta podstaklo je traženje novih rešenja na liniji efikasnijeg privređivanja, ali i preispitivanje koncepcije samoupravljanja sa stanovišta njenog uticaja na privredna kretanja. Kada se isključe uprošćena i nekritička shvatanja koja teže da svu „odgovornost” za privredne teškoće pripišu sistemu samoupravljanja ili, pak, ona shvatanja u kojima se postojeći

') Na stope rasta, pored društvenih odnosa u kojima se odviia proces privređivanja, utiču i mnogi dmgi činioci, kao, na primer, struktura privrede, mesto nacionalne ekonomije u svetskim ekonomskira odnosima, prirodni faktori i sl. 2) U svom radu ~Samoupravljanje, centralizam i planiranje" (Pregled 5/1964) B iznosi sledeću ocenu: ~ . . . radničko samoupravljanje jc ne samo praktički moguće jer ono u Jugoslaviji funkcionira već jednu i po deceniju več jei ekonomski efikasno (podv. S. B.) jer, od kad je uspostavlieno, jugoslovenska privreda postiže najvišu na svijetu

stopu rasta" (str. 427).

SAMOUPBAVLJANJE CILJ ILI SREDSTVO

221