Gledišta

nja. Ono je izraz procesa koji daje osnovnu karakteristiku i kvalifikaciju našem društvu, kao socijalističkom samoupravnom društvu. Ono je izraz onog novog, socijalističkog što nastaje, i na taj način negacija starog državnog, što polako u ovom procesu nestaje. Takav organ, ima i imat de, sve vedu ulogu u izgradnji novog društva. Nije teško predvidjeti da će upravo to vijeće, tj. takva ili slidna tijela, dovesti do negacije, s jedne strane, državnih oblika, i razviti se u nove oblike upravljanja društvenim poslovima budućeg besklasnog društva, s druge strane. Ali zašto jedno vijede radnih zajednica, a ne vise vijeda kao što je to sada? Ne zato što se vijeda radnih zajednica nisu afirmirala u prošle četiri godine. Naprotiv, smatramo da su se ona u tom periodu potvrdila, ali mislimo da je mogude udiniti dalji korak u jačanju njihove uloge, tj. udruženog rada. Ima više razloga koji govore u prilog takvog rješenja: prvo sadašnja struktura Skupštine je ved složena i dosta teška za razumjeti, i, uz to, skupa; drugo, Vijede naroda u ovoj koncepciji imalo bi status ravnopravnog doma, pa de ono nužno obavIjati ili participirati i u dijelu poslova koje sada obavljaju vijeda radnih zajednica; i, konadno, trede i najznadajnije: smatramo da bi jedinstveno vijede udruženog rada, bolje, cjelovitije, sagledalo i izrazilo interes tog rada. Sada, naime, taj se interes gleda, zastupa i sprovodi iz detiri razlidita ugla parcijalno, što ne osigurava zahvatanje tog interesa u njegovom totalitetu. On je, istina, kompleksan, ali i cjelovit jedinstven. Ovo bi osiguralo efikasnije unapređenje interesa udruženog rada i svakog njegovog posebnog dijela. Naravno da bi to Vijede moralo biti organizirano tako kako bi i posebni sektori i ukupni društveni rad bili adekvatno i efikasno zastupljeni. Vijede bi trebalo za pojedine oblasti rada imati posebne odbore ili komisije. Oni bi osiguravali ono što se postiže sada kroz posebna vijeda radnih zajednica. Ali bi ovakva organizacija Vijeda radnih zajednica osigurala ono što sadašnja vijeda nisu mogla ili ne u dovoljnoj mjeri: da se ukupni i udruženi rad jedinstveno izrazi. To bi bilo na taj nadin što bi svako pitanje bilo razmotreno ne samo sa jednog stanovišta ved sa svih. Naime, pošto bi ga odnosni odbor (komisija), odbor u diju nadležnost spada konkretno pitanje, razmotrio i zauzeo stav o njemu, ono bi bilo tretirano i u ostalim odborima, i, na kraju, imali bi stav rješenje Vijeda kao cjeline. Procesi integracije, i u svjetskim i domadim razmjerama, suvremeni tehnološki procesi i razvoj nauke, to nesumnjivo zahtijevaju. Integracija ved na današnjem stupnju

377

ORGANIZACIONA STRUKTURA I IZBOR PREDSTAVNICKIH TIIELA