Gledišta

josip marinković

Svaki napor čovjeka ima toliko više izgleda da dosegne svoj cilj koliko je više organiziran. Progres Ijudskog društva temelji se upravo na organizaciji čovjekovih napora. I istraživanje, podliježe ovom općem zahtjevu. Jedan od temeljnih Ijudskih zadataka je upravo onaj koji smatramo filozofskim. Odatle bi mogli zaključiti da će i filozofsko istraživanje potpadati pod opći zahtjev organizacije rada. I doista, nije više moguće upustiti se u proučavanje jednog ođ vidova njenih pitanja a da onaj tko proučava nije profesionalno osposobljen. Pa ni tada gotovo da više nije u stanju pratiti ni onu lektiru koja ulazi u njegovu najužu specijalizaciju. Organiziranje napora ima, naime, svoju unutrašnju dijalektiku koja se jed nako očituje u svim oblastima Ijudskog znanja. Prema njenim će zahtjevima istraživanje biti uspješnije što je više raščlanjeno. Raščlanjenost tek omogućava temeljit pristup pojedinom pitanju. Ovaj opći fenomen napredovanja Ijudskog znanja označen kao „specijalizacija” važi za sve oblasti Ijudskog znanja pa će važiti i za filozofiju, naravno, koliko je smatramo oblašću Ijudskog znanja. I ako filozofiju promatramo kao povijest, pokazat će se da su se iz nje kao iz nekog „prapitanja” diferencirale posebne naučne oblasti i da taj proces diferenciranja još traje. Dijalektika tog diferenciranja je opća. To ujedno znači da ona sama po sebi nije filozofska, mada je određujuća za filozofsko istraživanje. Raščlanjivanje zadataka ima kao svoju pretpostavku kolektivni napor u okviru kojeg pojedini istraživač djeluje. Parcijalni zadatak koji obavlja često je u njemu

INSTITUCIONALNOST FILOZOFIJE

567