Gledišta

odnose na dmgu oblast. U radu bi se osetila veća saradnja i bolja međusobna povezanost pojedinib oblasti. 5. Trebalo bi doslednije sprovesti delegatski način izbora, uz nužna odstupanja. Odbornici opštinske skupštine birali bi se neposrednim glasanjem. Opštinsko veće birali bi neposredno građani birači, a veće radnih zajednica članovi radnih zajednica svih radnih organizacija, bez obzira na oblast delatnosti. Radni Ijudi u privredi birali bi odbornike i iz gmpe prosvete, dmštvenih siužbi, državnih organa i dr. Sve poslanike bi trebalo birati delegatskim putemj u opštinskim skupštinama kao delegate komuna. Ako građani i radni Ijudi znaju da, odbomiku, birajući ga, daju i poverenje i pravo da bira poslanike u tela Savezne i rapubličke skupštine, onda to pretpostavlja i veću odgovon nost prihkom izbora članova opštinske skupštine. Jer, kad se odbomiku poverava da u mandatnom periodu odlučuje o bitnim pitanjima i interesima komune koji su od neposrednog interesa i za građane i za radne Ijude, nema razloga ne poveriti mu i izbor poslanika. Smatramo da takav način izbora danas odgovara i bio bi prihvaćen od građana. Utvrđivanje kandidata bi se takođe vršilo u op> štinskim skupštinama za poslanike veća radnih zajednica Savezne i republičke skupštine, a na predlog radnih zajednica izborne jedinice. Međutim, da bi se obezbedio udcaj građana pri kandidovanju i izbora, kandidate za republičko i Savezno veće bi utvrđivah zborovi birača. Takođe kandidate za odbornike opštinske skupštine neposredno bi utvrđivali birači za opštinsko veće zbor birača, a za veće radnih zajednica zbor radnih Ijudi po izbomim jedinicama. 6. Mnoge izbome jedinice su za sada nesrećno obrazovane. Sastavljene su često od opština koje su i geografski jedna od dmge udaljene. One treba, koliko-toliko, da čine jednu dmštveno-političku i geografsku celinu i da izborna matematika što manje dolazi do izražaja. Imamo slučaj da je za poslanika sigurno izabran kandidat koji u svojoj opštini odnosno skupštini ima najveći broj birača odbornika. Manje i srednje opštine, ako nema nagodbe, nisu mogle imati poslanika, pogotovu ako je bilo više kandidata u izbornoj jedinici. \'ov izbomi sistem ne bi umanjio mogućnost da bude više kanđidata u izbomoj jedinici. Naprotiv, na jedan adekvatan način koji više odgovara samoupravnom socijalističkom dn> štvu, trebalo bi dati prostora za isticanje većeg broja kandidata, a odgovarajućim rešenjima svesti na najmanju mem pojave nezdrave političke borbe i sukobe u predizbomoj akciji. Posebna uloga bi u tome pripala dmštveno-političkim organizacijama, pre svega Socijalističkom savezu, organima upravljanja u mesnim i radnim zajednicama i dmgim dmštvenim organima, koji bi imali određena prava u postupku kandidovanja i izbora članova skupštinskih tela.

780

BORISAV PETROVIĆ