Gledišta

ekonomsku moć (ekonomska elita). Međutim, izazivajući nerede, dižući barikade i boreći se protiv policije i slično, studentska nova levica skrenula je pažnju na sebe, a time i na svoje političke oiljeve. Ona, na takav način, uspeva da saopšti istinu narodu o stvarnoj vrednosti postojeceg sistema. Za sada, taj sukob liči na borbu između Davida i Golijata. Jer su se gotovo sve snage tradicionalne političke strukture udružile u ideološkoj borbi protiv studentske nove levice. Jedni je optužuju za diverziju, anarhiju i -izazivanje građanskog rata; a drugi (radničke partije) za anarhizam, pseudorevolucionarstvo, za provokacije i sl. 4. Borba protiv blokova i ,Jilndnog rata i za mir u svetu je, isto tako, jedan od ciljeva studentske nove levice. Ona, upravo, počinje da biva aktivnija i organizovanija, kao što smo videli, sa sve većim otporom američkoj agresiji u Vijetnamu. Američka agresija u Vijetnamu i borba i otpor jednog malog i tehnički nerazvijenog naroda protiv ekonomskih i vojno superiomijeg agresora, postala je pitanje savesti savremenog čovečanstva. I pored cenzure vesti i ideološkog rata koji je vodio agresor i njegovi saveznioi, istina o tom ratu izbijala je sve brže i jasnije. Rat u Vijetnamu, njegova osuda ili prihvatanje, postaje vododelnica snaga u svetu. Studentska nova levica je, može se slobodno reći, najaktivmji i najradikalniji protivnik američke agresije u Vijetnamu, u skoro svim kapitalističkim zemljama. Uporedo sa otporom tom ratu, raste i svest tog pokreta o potrebi raznovrsne pomoći nerazvdjenim zemljama, kao i saznanje da je pocepanost sveta na bogate i siromašne, tačnije, sve bogatije i siromašnije, osnovna protivrečnost savremenog istorijskog razvoja. 5. U izvesnim sodjalističkim zemljama došlo je do studentskog pohtičkog aktivizma koji se, uslovno, može.smatrati delom opšte politizacije studenata u savremenom svetu. Osnovni zahtevi političkog aktivizma studenata u tim socijalističkim zemljama bili su borba protiv; ograničavanja slobode govora i štampe, cenzure, sputavanja spontanog politdčkog delovanja sa punom i pravom demokratskom odgo* vomošću, vlasti birokratije. Ujedno studenti su tražili pravo oponencije d protesta prema deformacij ama razvoja sooijalizma. Znatan deo tih zahteva je na nivou građanske demokratije. Ipak, treba imati u vidu da oni nastaju i mogu da deluju, ako se prihvate, u sasvim drugim socijalnim uslovima. Oni su, u suštini, progresivni jer mogu da obezbede jačanje novih naprednih socijalističkih snaga: radničke klase i inteligem cije (naročito studenata). Pored tih zahteva, koji se, uslovno, mogu svrstati u gmpu zahteva građanskih demokratskih sloboda, postoje i još dva zahteva, koja su još radikalnija: prvo, odstranjivanje konzervativnih i birokratskih kadrova iz državnog aparata i partije i, dmgo, razdvajanje partije i države, kako bi se partiji obezbedio kritički odnos prema delatnosti države.

993

STUDENTSKA NOVA LEVICA; BUNT ILI REVOLUCIJA